Piše: Ernad Metaj
Svojim karikiranjem i zloupotrebom vitalnog nacionalnog interesa predsjednik SNSD-a Milorad Dodik bi konačno trebao probuditi međunarodnu zajednicu i CIK. Za njega bi otrežnjujuće bilo da mu se zabrani učešće na izborima, što je moguće i što sam priziva.
CIK ima pravo u skladu s Izbornim zakonom BiH da sankcioniše političare i političke subjekte, a jedna od sankcija je i zabrana kandidiranja. To je jasno navedeno članom 6.7 Izbornog zakona BiH.
Centralna izborna komisija BiH ima ovlaštenja da izrekne sljedeće sankcije:
- Novčanu kaznu koja ne prelazi iznos od 10.000 konvertibilnih maraka;
- uklanjanje imena kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za povredu;
- poništenje ovjere političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata;
- zabranu angažiranja određenog lica za rad na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak, u općinskoj izbornoj komisiji ili drugoj izbornoj komisiji uspostavljenoj u skladu sa članom 2.21 ovog Zakona.
Iz CIK-a bi konačno trebali prestati tolerisati konstantno Dodikovo ponižavanje. Da bi CIK mogao reagirati potrebno je i otrežnjenje međunarodne zajednice jer Dodik sada otvoreno ponižava i OSCE. Prema njegovom mišljenju saradnja CIK-a i OSCE-a je izuzetno štetna po interese srpskog naroda u BiH.
NSRS bi u ponedjeljak trebala odlučiti o njegovom zahtjevu za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa na potpisivanje memoranduma o saradnji između CIK-a i OSCE-a koji je odobren na sjednici Predsjedništva BiH, bez njegovog pristanka.
U svom ludilu Dodiku smeta i Izborna komisija iz njemu prijateljske Mađarske, pa štetnim po srpski narod želi proglasiti i memorandum o saradnji koji je dogovoren između dvije državne izborne komisije.
U praksi blokadom navedenih memoranduma Dodik osim predstave za javnost neće dobiti ništa. CIK i OSCE će nesmetano nastaviti raditi svoj posao. Ako ga budu radili kako treba uz podršku uspavanog OHR-a Dodik bi mogao dobiti bumerang efekat.
Visoki predstavnik u BiH ima mnogo elemenata da donese odluku kojom proglašava da se Dodika i njegova stranka ne pridržavaju Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. OHR ne bi morao izricati sankciju, jer bi nakon toga to mogao učiniti CIK.
Izbornim zakonom u članu 1.13 je navedeno „Prijava za ovjeru za učešće na izborima uključuje izjavu, potpisanu od predsjednika političke stranke, koalicije ili nezavisnog kandidata, da će se ta politička stranka, koalicija ili nezavisni kandidat u svojim aktivnostima pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini“. Nakon odluke OHR CIK bi mogao primjeniti sankcije koje smo već naveli. Takva odluka se donosi većinom glasova u CIK-u koji je vjerovatno i zbog toga sporan ne samo SNSD-u već i HDZ-u jer rade na rušenju Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Interesantno je da su HDZ i SNSD tokom pregovora o izmjenama Izbornog zakona imali namjeru da se član 1.13 briše. Osim toga ove dvije stranke bi izbacile i dio zakona u kojem se navodi da su „svi organi vlasti na svim nivoima i zvaničnici u Bosni i Hercegovini i diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH obavezni su pomagati organima nadležnim za provedbu izbora“.
Put za sankcionisanje Dodika i drugih koji bi da ruše BiH tako ne ovisi samo o sankcijama OHR-a, već spremnosti visokog predstavnika u BiH da stvari u našoj zemlji nazove pravim imenom. Šta radi i kuda ide Dodik je pokazao, a u prilog tome ide i da je po vitalni nacionalni interes Srba štetno međunarodno istraživanje o učenju i podučavanju, kao i istraživanje trendova u znanju iz matematike i prirodnih nauka. U prevodu Dodik želi neznanje u državi, ali bi se ovog puta ipak mogao preračunati. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je ovih dana razgovarao sa ministrom vanjskih poslova Mađarske Peterom Szijjartom i trebao bi mu sada prenijeti da Izborna komisija iz njegove zemlje za Dodika nije dobrodošla u BiH.