Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta na narednoj sjednici predviđenoj za 20. april će raspravljati o godišnjem izvještaju za Bosnu i Hercegovinu. Prema nacrtu izvještaja koji potpisuje stalni izvjestilac Paulo Rangel iz EPP-a mnogo je prigovora, ali i preporuka za vlasti u Bosni i Hercegovini.
U poglavlju “Funkcionisanje demokratskih institucija” Rangel navodi da je put približavanja EU određen funkcionisanjem institucija, vladavinom prava i fundamentalnim pravima.
“Poziva BiH da napreduje u postizanju 14 ključnih prioriteta obnavljanjem nezavisnosti pravosuđa, jačanjem vladavine prava, intenziviranjem borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanjem slobode medija i povoljnog okruženja za civilno društvo i zaštitu ranjivih grupa. Ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropske integracije, zasnovane na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, zasnovane na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, kako je propisano Ustavom. Naglašava da provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje obavezu provođenja odluka OHR-a. Izražava žaljenje zbog zastoja u pregovorima o reformi Izbornog zakona u BiH i nedostatka političke volje da se to prevaziđe. Poziva sve aktere da odmah postignu uravnotežen dogovor, ispune ustavnu dužnost demokratskog upravljanja i osiguraju transparentnost i integritet izbornog procesa”, navodi se u dokumentu.
Komitet bi, prema nacrtu, trebao osuditi i nepoštivanje međunarodnih normi te retoriku koja dolazi iz Republike Srpske.
“Oštro osuđuje nepoštivanje međunarodnih i nacionalnih normi i obaveza, svu retorika mržnje i ometajuće poteze, uključujući povlačenje iz institucija posebno rukovodstva entiteta Republika Srpska, što destabilizuje zemlju, potkopava njenu državnost kršeći Dejtonski mirovni sporazum i sistematski koči donošenje odluka o ključnim zakonima i reformama, odbija sve pokušaje formiranja paralelne paradržavne institucije, koje potkopavaju državne institucije, pravni poredak, nezavisnost sudstva i suverenitet, poziva na potpuni, neselektivni i bezuslovni povratak u sve državne institucije. Poziva EU i međunarodnu zajednicu da koriste sve raspoložive alate, uključujući ciljane sankcije, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji”, stoji u Rangelovom nacrtu.
Jedan od važnih elemenata na putu Bosne i Hercegovine prema EU su i reformski procesi koji su u zastoju već duže vrijeme.
“Poziva političke aktere u BiH da postignu napredak u reformama koje su potrebne kako bi se zemlja približila EU, osuđuje sve pokušaje odugovlačenja ovih reformi, čime se ugrožava pristup EU fondovima u okviru IPA III, koji mora biti zasnovan na striktnoj uslovljenosti i zavisi od saradnje različitih organa. Ističe važnost održavanja izbora ove godine kako je planirano. Podržava transparentne i inkluzivne ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana, povećala odgovornost i transformirala BiH u potpuno funkcionalnu i inkluzivnu državu time što će odmah provesti odluke, mišljenja i preporuke nadležnih sudova i međunarodnih tijela, podržava transatlantske napore u tu svrhu”, stoji u poglavlju o reformskim procesima.
Tema izvještaja su i osnovna prava, kao jedno od fundamentalnih načela Evropske unije, kao i usklađivanje vanjske politike BiH sa politikom Evropske unije.
“Žali zbog kontinuiranog neuspjeha u zaštiti slobode i pluralizma medija; insistira na eliminaciji političkog uplitanja i zaštiti novinara od zastrašivanja sistematskim pravosudnim nadzorom. Žali zbog prijetnji vlasti civilnom društvu, osuđuje sve veća ograničenja slobode izražavanja u entitetu Republika Srpska. Poziva BiH da preokrene trend nazadovanja u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, posebno glede provedbe sankcija protiv Rusije i Bjelorusije nakon invazije na Ukrajinu; poziva BiH na jačanje dobrosusjedskih odnosa”, napisao je Rangel.
Zaključci izvještaja koji potpisuje Rangel identifikuju probleme koji stoje na evropskom putu Bosne i Hercegovine.