Vučić i Orban pouka opoziciji u BiH, pobijedili jesu, a nemaju podršku većine građana

Piše: Ernad Metaj

Desnica jača u Evropi. Ovo je zaključak koji se nameće nakon izbora u Srbiji i Mađarskoj, pa dijelom i nakon prvog kruga izbora za predsjednika Francuske. To jeste demotivirajuće s aspekta razvoja demokratskog društva u Evropi, ali pažljiva analiza može opoziciji BiH biti pouka pred predstojeće izbore.

Da bi se promijenio vladajući nacionalistički narativ u BiH ključni preduslov je značajno povećanje izlaznosti birača. Vučić jeste ubjedljivo pobijedio u Srbiji, ali se ne može reći da ima podršku većine građana te zemlje. Slično je i sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Vučić je pobijedio sa 58,3 posto osvojenih glasova. Izlaznost u Srbiji je bila oko 55 posto što znači da od ukupnog broja registrovanih birača Vučić ima podršku od 33 posto. Orban je na vlasti ostao sa sličnom podrškom. Uzmemo li u obzir da desničarske vlade javna dobra i javne institucije koriste za finansiranje vlastite biračke baze jasno je da su bolje odradili mobilizaciju. Pri tome, tačno je da je njima to lakše, ali nikako ne amnestira opoziciju u pogledu predstavljanja ideja, programa i konačno odabira kadrova koji bi mogli animirati nezainteresovano biračko tijelo.

Budimo objektivni. Veliki broj onih koji ne izlaze na izbore su ključ promjena. Jasno je da su oni nezadovoljni desnicom, ali isto tako čini se da nisu prepoznali alternativu postojećoj vlasti. Upravo to bi mogao biti i problem opozicije u BiH kojoj se često zamjera nedostatak energije i vizije, a što je direktna posljedica unutarstranačkih previranja i borbe isključivo za lični mandat.

Za nacionalizam na Balkanu se veže kriminal i korupcija. To ne tvrdimo mi, već predstavnici međunarodne zajednice koji nam svako malo poruče da je BiH evropski prvak u korupciji i kriminalu. U svojim konstatacijama precizan i jasan je specijalni američki predstavnik za Balkan Gabriel Escobar koji uporno tvrdi da je korupcija veći problem od nacionalizma u BiH.

-    Ako pogledate probleme koje BiH ima, nije da ljudi međusobno ne žele živjeti, Hrvati s Bošnjacima ili Bošnjaci sa Srbima… Problem zbog kojih mladi napuštaju zemlju jesu ti da se ne mogu zaposliti bez koruptivnih veza. To šteti Bosni više od ičega, poručio je u jednom od svojih posljednjih medijskih istupa.

Prema njegovom mišljenju saradnja HDZ-a i SNSD-a, odnosno njihovih lidera Dragana Čovića i Milorada Dodika nije ideološka, motivirana je korupcijom i željom da se zaštiti enormno bogatstvo. 

Opozicija ima opravdanje u lošem radu policijskih i pravosudnih institucija, ali to ne smije da je demotivira. Građani su ključni nosioci promjena i treba svu energiju usmjeriti da se ubijede kako vrijedi izaći na izbore. U tom pravcu ohrabruju aktivnosti oko Pokreta za državu koji pokušava animirati dijasporu da u što većem broju glasa na području RS-a. Očigledno takav pristup je neophodan i u F BiH gdje su stvari istina malo komplikovanije, jer na različitim nivoima imamo različite koalicije, a sami tim i interese. 

Za promjenu je potrebno da politika u budućnosti sve više bude ideja, a sve manje biznis. Do nas je. Ako je mjeriti po broju građana, ali i prisustvu opozicionih političara na različitim protestnim okupljanjima u BiH desnica još ima razloga za zadovoljstvo.