Buđenje dijaspore: Ko ne bude dio Pokreta za državu u RS lične interese stavlja ispred opstanka BiH

Piše: Ernad Metaj

Za većinu ljudi iz Osla i Austrije koji su jučer prisustvovali na jednom od skupova na kojima Pokret za državu promovira važnost registracije i glasanja dijaspore u BiH, a posebno u RS, istorijski je iskorak ujedinjavanje različitih političkih opcija u jedan zajednički pokret. Veliku pomoć u organizaciji skupova pružili su Banjalučani iz Osla Denis Čavka i Zlatan Biser, radnička partija Norveške čiji je aktivan član Ahmed Lindov, predsjednik Norveško-bosanske privredne komore, te bosanska udruženja iz Norveške.

Ljudi iz dijaspore na osnovu iskustva iz zemalja u koje su silom prilika odselili vjeruju da je nakon 30 godina, neiskrenosti, nepovjerenja, korumpirane i netransparentne vlasti moguće da se desi promjena. 

-    Lijepo je vidjeti Vojina Mijatovića, Edina Ramića i ovu ekipu ljudi koji su pokazali spremnost da pomire međusobne i ideološke razlike u interesu BiH, rekao nam je jedan od gostiju na tribini u Oslu.

Bilo je i onih koji su bez ustručavanja priznali da na izbore ne izlaze jer su u političare u BiH izgubili povjerenje. Poruka jedne od gošći je da je dijaspora neovisna i da želi glasati razumom. 

-    Jeste, griješilo se, jeste ima kriminala i laži, ali bilo je i dobrih stvari koje su politike u BiH uradile. I loše i dobre stvari bih vam mogao satima nabrajati. Nije vrijeme za to, vrijeme je da se BiH konačno odbrani, samo ovog puta za to je potrebna olovka, a ne puška. Vrijeme je da se više ne dijelimo, ja mogu shvatiti budale u BiH koje žive od podjela i potiču ih, ali ne shvatam vas koji živite u demokratskim i uređenim zemljama da se dijelite. BiH mogu sačuvati samo Bosanci i Hercegovci. Zato od vas tražimo da se registrujete i da izađete na izbore, jer to je jedino razumno, a do vas je koga ćete izabrati, rekao je potpredsjednik SDP -a Vojin Mijatović.

Bivši načelnik opštine Srebrenica Ćamil Duraković je kao vrijednost Pokreta za državu iznio dvije stvari. Prva je da u RS-u taj pokret vode ljudi koji su se vratili u RS i koji tamo žive sa svojim porodicama. Druga je da su dvije najveće političke stranke SDA i SDP zajedno ušle u ovaj projekat. 

-    Ovo je bitka za BiH, a u ovom trenutku ona se prvenstveno vodi u RS. Mi smo prošle godine okupili 13 stranaka koje treba da vode ovaj proces i uskoro bi trebali finalizirati stvari. Može se desiti da su se neki predomislili, ali to govori o njima i njihovoj ambiciji da lične interese stave ispred BiH. Mi smo imali tri zastupnika u NSRS i sa tim nemamo veliki potencijal da značajnije utičemo na procese. Sa samo 20.000 glasova iz dijaspore možemo imati šest do osam, a to je snaga koja bi trebala ponovo biti dio vlasti u RS-u jer to je jedini način da se zaustavi nestanak Hrvata i Bošnjaka iz ovog entiteta, a time spasimo i BiH, rekao je Edin Ramić, potpredsjednik SDA.

Dijaspori je poručeno da svako dijete iz Banjaluke, Sarajeva, svakog dijela BiH i svijeta mora znati da je Bosanac i Hercegovac. Kao vrijednost Pokreta za državu su istaknuti mladi ljudi poput Armina Hamzića i Aleksandra Vukovića koji su u Banja Luci i Gradiški za kratko vrijeme pokazali da postoje ljudi koji u RS-u vjeruju u državnu priču. Obećano je da će njih dvojica i drugi mladi ljudi okupljeni oko Pokreta za Državu još dugo biti prisutni na političkoj sceni kako bi je mijenjali.

Tokom skupova političarima iz BiH je zamjereno jer su zanemarili dijasporu, a što najbolje oslikava podatak da dugo prije Pokreta za Državu Bosance i Hercegovce u Oslu niko nije okupio. Nakon skupova na kojima se iskreno razgovaralo o svemu izražena je spremnost ljudi iz dijaspore da se više aktiviraju i registruju za naredne izbore. Za registraciju je potrebno 10-ak minuta, a osim toga za podršku probosanskim politikama u RS-u potrebno još nekoliko sati truda da se glasa.  U Norveškoj i drugim zemljama će biti angažovani aktivisti kao podrška cijelom projektu, a značajan doprinos očekuje se od ambasada BiH.