Kako je smijenjen Čović 2005: Schmidt ima sve razloge da smijeni Milorada Dodika

Piše: Amra Vrabac

Tužilaštvo BiH vodi istragu u kojoj je Milorad Dodik osumnjičeni. Riječ je o kreditu u Pavlović banci i kupovini vile na Dedinju u Beogradu. Dodik je zbog tog slučaja boravio u Tužilaštvu BiH u više navrata, a 29. marta je po izlasku Tužilaštva BiH pozvao da se podigne optužnica.

"Neka podignu optužnicu, pa da idemo na sud. Ovu priču uvijek nekako pokrenu nekoliko mjeseci pred izbore. Ovo je politički motivisan proces", rekao je Dodik.

Poznati su Dodikovi stavovi o Sudu i Tužilaštvu BiH. Za njega su oni nelegalni i nelegitimni jer nemaju „ustavnu poziciju“ i ne mogu postojati. No, kad takve izjave dolaze od člana Predsjedništva BiH onda se one mogu smatrati rušenjem ugleda države BiH, njenih institucija i važećih zakona.

Dodik je otišao i korak dalje pa u javnom prostoru već mjesecima licitira sa povlačenjem bh. entiteta RS iz sporazuma o jedinstvenim OS BiH i formiranjem Vojske RS. Formalno-pravno gledajući Dodik najavljuje unilateralno povlačenje jednog entiteta, a jedini način za mijenjanje tih sporazuma i zakona je Parlamentarna skupština BiH.

Nismo zaboravili ni prijetnje Milorada Dodika da će isključiti struju i vodu kasarnama OS BiH, što se iščitavajući zakone može smatrati i aktom terorizma.

U oktobru 2021. godine N1 je objavio da je Dodik pozivao na konsultacije uposlenike Tužilaštva BiH i Suda BiH te da im je dao rok za napuštanje ovih institucija. Isti slučaj je i sa sudijama u Ustavnom sudu BiH koji dolaze iz RS-a. Takvo ponašanje se tumači kao akt rušenja ustavnog poretka. Svi Dodikovi akti podrivanja države, rušenje njenog ugleda, širenje straha i panike, i izazivanje nacionalne i vjerske mržnje nisu dovoljni da Tužilaštvo BiH procesuira Dodika. Umjesto toga podobni tužioci i sudije učestvuju u montiranim optužnicama kako bi izjednačili strane tokom agresije na BiH.

Uzaludni su bili apeli sudije Branka Perića da pravosuđe zaustavi Dodikov rušilački pohod.

Dodik nije procesuiran dok je na čelu Tužilaštva BiH bila Gordana Tadić. Teško je očekivati da će to učiniti Milanko Kajganić koji je u Tužilaštvo BiH došao za tužioca bez ijedne podignute optužnice jer ranije nije imao tužilačkog iskustva. Od smjene Tadić u oktobru 2021. godine na čelu Tužilaštva BiH upravo je Kajganić koji pretenduje i da ostane na toj poziciji, a u toku je konkursna procedura. Kajganić je bio i tužilac u predmetu Dobrovoljačka, a nakon što je postao v.d. glavnog tužioca postupajući tužilac koji ga je zamijenio na predmetu podigao je, a Sud BiH potvrdio optužnicu protiv deset pripadnika vojnog, policijskog i političkog vrha RBiH iz reda Bošnjaka. Iako je Haški tribunal na ovaj slučaj stavio tačku, Tadić, a kasnije i Kajganić imali su zadatak podići optužnicu za događaje iz 1992. godine a kolona JNA je označena kao „legitimni vojni cilj“.

U posljednjem izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je predstavio u Vijeću sigurnosti UN-a 11. maja jasno se navodi da Dodik blokira rad i donošenje odluka Predsjedništva BiH ne prisustvujući sjednicama ili glasanjem protiv, kao i na antiustavno djelovanje i poteze vlasti RS-a kao što je osnivanje entitetskog VSTV-a.

Visoki predstavnik Christian Schmidt jasno i glasno je najavio da međunarodna zajednica neće mirno posmatrati kako se rastače 26 godina mira u BiH. Naveo je da je Dodikov cilj secesija RS-a. Jedini koji to može zaustaviti je visoki predstavnik i to smjenom Milorada Dodika.

Kada je visoki predstavnik Paddy Ashdown u martu 2005. godine smijenio Dragana Čovića sa mjesta člana Predsjedništva BiH jer je imao potvrđenu optužnicu na Sudu BiH, naveo je jasne razloge zašto Čović ne može ostati na poziciji.

Dodik nema optužnicu, ali ima sankcije SAD i Velike Britanije zbog korupcije i narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine, podsticanja na secesiju, antiustavnog djelovanja.

„Milorad Dodik je preduzeo aktivnosti za povlačenje Republike Srpske iz ključnih državnih institucija, koristeći se podjelom, opasnom, nacionalističkom retorikom, potkopavajući domaći i regionalni mir i podstičući etničku mržnju i negiranje genocida“, navodi se u pojašnjenju sankcija Velike Britanije.

Stoga iščitivajući odluku Ashdowna u slučaju Čović na potezu je Schmidt.

Ashdown je smatrao da Čović više nije u mogućnosti da obavlja svoje dužnosti u svojstvu člana Predsjedništva, posebno u vezi s ispunjenjem mandata Predsjedništva u oblasti vanjske politike u cilju predvođenja međunarodne integracije, te da su ključni činitelji međunarodne zajednice, uključujući i cjelokupno Vijeće za provedbu mira zaduženo za vršenje nadzora nad provedbom Daytonskog sporazuma, od čije podrške Bosna i Hercegovina ovisi u pogledu stabilnosti i rekonstrukcije, jasno istakli da ne mogu surađivati sa Čovićem dok protiv njega postoji optužnica, te da odustupanjem zaštiti integritet visoke funkcije koju obavlja, te da se mora osigurati nesmetano funkcioniranje Predsjedništva BiH.

S obzirom na međunarodnu izolaciju koju su Dodiku uvele SAD i Velika Britanija upitno je koliko Dodik ima više kapaciteta da predstavlja BiH kad u dvije ključne svjetske države ne smije ući.

Iako je Dodik uvijek bio pažljiv i pravio digresiju u svojim izjavama da „teritorijalni integritet BiH nije upitan“, u posljednjim svojim izjavama prešao je i tu crtu.

Prije dva dana je na neformalnoj večeri u Briselu jasno kazao da predstavlja stavove RS-a što je također potkopavanje pozicije člana Predsjedništva BiH koji bi trebao da jednako zastupa sve građane BiH kao i državu, a ne određeni njen dio. Na istom sastanku Dodik je kazao da će se „teško održati teritorijalni integritet i suverenitet BiH ukoliko se nastavi sa rušenjem Ustava".  

S obzirom da je visoki predstavnik vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma, onda je jasno da sve daljnje odluke o političkoj budućnosti Milorada Dodika može i treba donijeti jedino Schmidt.

Na kraju krajeva Dodik je pokretač političke paralize institucija BiH od jula 2021. godine, a u čemu mu pomažu HDZ i Dragan Čović.