Ko će u Brisel i šta će Charles Michel staviti na stol?

(Patria) - Lideri političkih partija zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine sutra će boraviti u Briselu. Na sastanak ih je pozvao predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel. za sada je izvjesno da putovati neće Fahrudin Radončić, zbog ranije preuzetih obaveza, a Dragan Čović, koji je jučer iznio niz loših konotacija u vezi ovog sastanka ipak će putovati. Zvanično je najvaljen njegov izlazak iz BiH preko Ministarstva vanjskih poslova BiH, kao i delegacije koja putuje s njim, potvrđeno je Patriji.

Kako smo pisali Andrej Plenković, hrvatski premijer jučer je bio jako neprijatno iznenađen Čovićevim ponašanjem, budući da u Briselu Plenković svako malo 'gubi obraz' zbog njega.

Tako politicki.ba piše da najmanje 14, od 16 pozvanih lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu Bosne i Hercegovine, trebali bi se sutra okupiti kod Charlesa Michela, predsjednika Evropskog vijeća.

Michel je voljan lobirati da se 14 prioriteta podijeli na nekoliko oblasti i da se, kako proces napreduje, BiH sve više uključuje u evropske institucije.

Ako napretka ne bude, ako se bh. partijski lideri ponovo vrate svojim "igricama", predviđene su i sankcije. U konačnici, moguće je i da se aktivira "crna lista" EU. Hoće li stavljanje na spisak nepoželjnih u Uniji spriječiti neka od država članica bloka 27 država - Hrvatska ili Mađarska u prvom redu, vidjet ćemo, piše Politicki.ba.

Sastanak ima za cilj provjeriti raspoloženje i - posebno - odnose među čelnicima partija iz BiH i njihovu istinsku spremnost za reforme i poštivanje temeljnih demokratskih principa.

Kako će ko put Brisela, čini se jedno je od ključnih pitanja. Predsjednik SNSD Milorad Dodik trebao bi sutra ujutru iz Banjaluke poletjeti za Brisel avionom Vlade Republike Srpske. Na letu bi mu društvo trebali praviti lideri SP-a Petar Đokić i US-a Nenad Stevandić, ali i opozicionari, lideri DNS-a Nenad Nešić i SDS-a Mirko Šarović. Lider PDP-a Branislav Borenović od juče je u Briselu, gdje je otišao avionom Ryanaira, niskobudžetne aviokompanije koja leti iz Banjaluke.

Ideja domaćina je, navodno, pokušaj vraćanja evropskog puta Bosne i Hercegovine u fokus interesovanja domaćih lidera. Ipak i opozicionari negoduju zbog zajedničke izjave koja se sve više “pegla”, kako bi bila prihvatljiva svima, ali i zbog formata sastanka, jer se u isti okvir uvode i vlast i opozicija, piše N1.

“U tom kontekstu, moram istaći da sam iznenađen što vidim da se ovdje ponovo priprema neka izjava, bez jasnog lociranja odgovornosti i za koju nisam siguran da je sprovodiva. Čovjek bi očekivao nakon toliko izgubljenih godina i desetina ovakvih ili sličnih izjava da su međunarodni zvaničnici shvatili s kim imaju posla, i da neće po ko zna koji put istim akterima dozvoljavati da ovakvim uopštenim deklaracijama, izjavama ili zaključcima kupuju vrijeme i po stoti put iskazuju lažnu opredijeljenost za evropski put i reforme“, poručio je lider PDP-a Branislav Borenović.

Zbog svega Borenović razmatra mogućnost da ne potpiše zajedničku izjavu, a čak i da ne prisustvuje sastanku. Put u Brisel, nezvanično, preistipituje i Mirko Šarović.

Da definitivno ide danas je potvrdio Nenad Nešić koji je rekao kako nosi tri poruke “za bošnjačku političku elitu i one koji podržavaju napade na Republiku Srpsku, a time i na sigurnost Bosne i Hercegovine i ovog dijela Evrope”.

Ići će i Petar Đokić koji je iz Dervente poručio da smatra da sastanak neće biti uspješan, ako mu ne budu prisustvovali predstavnici svih stranaka.

Da će ići u Brisel najavio je i Nenad Stevandić ističući kako ima određene informacije da bi na stolu moglo biti i pitanje pravosuđa u Bosni i Hercegovini, posebno nakon usvajanja Nacrta Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske koji je razmatran u februaru ove godine, a koji bi u formi prijedloga uskoro trebao ponovo pred narodne poslanike.

Taj zakon prvi je i jedini koji je razmatran nakon usvajanja Zaključaka Narodne skupštine o vraćanu nadležnosti Republike Srpske sa nivoa Bosne i Hercegovine, 10. decembra prošle godine. Ti zaključci predviđali su povlačenje saglasnosti Republike Srpske datih u oblasti bezbjednosti i odbrane, pravosuđa i indirektnih poreza, te uspostavu Vojske Republike Srpske, Uprave za indirektno oporezivanje, ali i suspenziju rada Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine na teritoriji Republike Srpske. Rok za sprovođenje zaključaka istekao je juče, ali je prethodno prolongiran na sjednici održanoj u ponedjeljak, 6. juna i to za dodatnih šest mjeseci “kako bi se izbjeglo dodatno usložnjavanje spoljnopolitičke pozicije Republike Srpske u složenim geopolitičkim okolnostima”.