Nije kleveta da je HDZ - ovac Zelenika zakoračio u kriminal, on i dalje dobija važne funkcije

SARAJEVO, (Patria) -“Kako je je direktor KPZ-a Mostar Romeo Zelenika zakoračio u kriminal”, glasila je rečenica objavljena u avgustu 2013. godine u centralnom dnevniku Federalne televizije.

Devet godina kasnije Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da ovom rečenicom i svim ostalim navodima Romeo Zelenika nije – oklevetan.

“Odbija se kao neosnovana apelacija podnesena protiv Presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 P 142328 15 Gž od 18. februara 2020. godine”, navedeno je u odluci Ustavnog BiH donesenoj 8. juna ove godine.

Romeo Zelenika je u jesen 2013. godine podnio podnio tužbu protiv Federalne televizije i novinara FTV-a (Avdo Avdić i Mirela Gradišić) zbog priloga objavljenog u Dnevniku 2 pod najavom: „Kako je direktor Kazneno-popravnog zavoda Mostar, R.Z., zakoračio u kriminal“. Zelenika je tvrdio da mu je taj prilog nanio štetu iako su u prilogu objavljeni navodi iz izvještaja o počinjenom krivičnom djelu kojeg je Federalna uprava policije dostavila Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Zelenika je prijavljen zbog zloupotrebe položaja i ovlašćenja direktora KPZ-a Mostar. Redovni sudovi su odbili njegovu tužbu kao neosnovanu zbog čega je Zelenika, ističući posebno rečenicu da je “zakoračio u kriminal”, zaštitu zatražio od Ustavnog suda BiH.

“U kontekstu navedenog Ustavni sud zapaža da je prvostepeni sud taksativno pobrojao dokaze koji su tokom postupka provredeni i opisao sadržaj izvedenih dokaza, te obrazložio zbog kojih razloga i kakav zaključak je proizašao iz izvedenih dokaza. Žalbeni prigovor u vezi sa proizvoljnom ocjenom dokaza ispitao je Kantonlni sud koji je prigovor ocijenio neosnovanim. U takvim okolnostima, budući da Ustavni sud nije nadležan da procjenjuje kvalitet zaključaka redovnih sudova u pogledu ocjene dokaza, ukoliko se ova ocjena ne čini očigledno proizvoljnom, a ocjena dokaza u konkretnom slučaju se ne čini očigledno proizvoljnom, Ustavni sud ne uočava ništa što bi izneseni prigovor opravdalo”, konstatirao je Ustavni sud BiH.

Sudovi su, dakle, prihvatili dokaze protiv Zelenike među kojima je bio i izvještaj FUP-a dostavljen Tužilaštvu BiH.

Naime, Federalna uprava policije tada podnijela Tužilaštvu BiH izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv dvije osobe iz Mostara, a u vezi s krivičnim djelom organiziranog kriminala. Prijava je podnesena protiv Romea Zelenike, direktora Kazneno-popravnog zavoda Mostar, te Marija Bošnjaka, rukovoditelja u KPZ Mostar. Kako je tada objavljeno, prijava je podnesena zbog sumnje u sudjelovanje u organiziranom kriminalu s ozloglašenom braćom Šimić. Zelenika je, prema tim navodima, bio u društvu braće Šimić noć prije njihovog hapšenja. Oni su uhapšeni zbog planiranja ubistva tadašnjeg komesara policije ZHK Zorana Galića (aktualni direktor Granične policije BiH).

Prema navodima iz prijave čiju su vjerodostojnost potvrdili svi sudovi, Zelenika je ustupao svoj ​​službeni automobil za prijevoz opojnih droga. Također, prema ovim informacijama, sumnjiči ga se za prekoračenje ovlasti i zloupotrebu položaja, kao i navođenje ženskih osoba na pružanje seksualnih usluga iskorištavanjem položaja u kojem su se nalazile.

No, Tužilaštvo BiH nikada nije podiglo optužnicu protiv Zelenike. On je, u međuvremenu, smijenjen s pozicije direktora KPZ-a Mostar, ali se, ubrzo, okrenuo novom biznisu. Zelenika je postao član Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH. Iako je na poziciji člana Komisije tek nekoliko mjeseci, Zelenika je već zaradio novu prijavu. Prema pisanju Oslobođenja, jedno advokatsko društvo iz Sarajeva podnijelo je krivičnu prijavu protiv Romea Zelenike, u skladu sa odredbama člana 214. i člana 215. Zakona o krivičnom postupku BiH, a u vezi sa članom 2.300. stav 1. ZKPFBiH. Prijava je podnesena Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), koja bi trebala ispitati navode prijave. A Zelenika je prijavljen, između ostalog, za krivotvorenje isprave.

Romeo Zelenika, član Komisije za vrijednosne papire FBiH, prema navodima advokata, od 1. aprila 2021. do 9. septembra iste godine, tačnije od dana objavljivanja javnog poziva predsjednika Federacije BiH za izbor i imenovanje članova KVPFBiH, sačinio je i u pravnom prometu iskoristio lažnu, krivotvorenu ispravu-izjavu da pod punom krivičnom, materijalnom, disciplinskom i svakom drugom odgovornošću ispunjava uslove za članstvo, znajući i svjestan da to ne odgovara istini.

“Sve to je učinio kako bi, protivno uvjetima javnog poziva i zakonu, lažno potvrdio da ispunjava uvjete za članstvo u Komisiji za vrijednosne papire FBiH, a što je kasnije prouzrokovalo protupravnu posljedicu u vidu njegovog imenovanja za člana KVP-a FBiH, koje je izvršeno potvrđivanjem imenovanja u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, na 12. redovnoj sjednici 9. septembra 2021, piše u prijavi dostavljenoj Tužilaštvu Kantona Sarajevo.

Kako je lažnu ispravu upotrijebio kao pravu u postupku po javnom pozivu Federacije BiH, Zelenika je, ističu advokati, počinio krivična djela krivotvorenje isprave iz člana 373. st. 1. i davanje lažnih izjava tokom postupka imenovanja iz člana 199a KZFBiH.

Podsjetimo, izbor i imenovanja članova KVP-a FBiH pokreće predsjednik entiteta koji predlaže imenovanje po javnom pozivu, a potvrda prijedloga nužna je u oba doma federalnog Parlamenta. Način izbora i imenovanje predsjednika i članova KVP-a FBiH uređen je Zakonom o Komisiji za vrijednosne papire FBiH i to naročito odredbom člana 5. i člana 6. Član 5. kaže da KVP čine predsjednik, njegov zamjenik i tri člana, koje imenuje i razrješava predsjednik Federacije, uz saglasnost dvoje potpredsjednika, a isto potvrđuje Parlament Federacije.

Član 6. je opširniji i njime su određeni uslovi za članstvo u Komisiji, pa stoji da članovi KVP-a ne mogu: biti međusobno u braku ili srodstvu u uspravnoj liniji niti u pobočnoj liniji ili po tazbini zaključno s trećim stepenom; biti lica krivično kažnjavana za krivične radnje i postupke nespojive sa dužnošću u Komisiji; biti članovi organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti, nadzornog ili upravnog odbora preduzeća, banke, društva za upravljanje, investicionog fonda, penzionog fonda, osiguravajućeg društva ili profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira; obavljati bilo koji drugi posao uz naknadu, izuzev naučnih, istraživačkih i predavačkih aktivnosti; posjedovati, direktno ili indirektno, više od pet posto vrijednosnih papira preduzeća, banke, društva za upravljanje, investicionog fonda, penzijskog fonda, osiguravajućeg društva, ili profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira; obavljati dužnost u političkoj stranci; učestvovati u političkim aktivnostima; obavljati djelatnost ili provoditi aktivnosti nespojive sa principom zaštite investitora ili nezavisnošću Komisije.

Suprotno navedenom, Romeo Zelenika je izjavio da ne obavlja bilo koji drugi posao bez naknade, znajući da to u momentu davanja takve izjave, a i danas, nije istina. Zelenika je 30. marta 2021. Odlukom o izboru članova Upravnog odbora BIHAMK-a za mandatni period 2021-2025. godine izabran za člana Upravnog odbora, a na osnovu provedene procedure kandidovanja po prijedlogu redovnih članova i Komisije za izbor organa BIHAMK-a.

Kao dokaz advokati su priložili Nacrt odluke o izboru članova Upravnog odbora BIHAMK-a za mandatni period 2021-2025. od 30. marta 2021. godine, uz napomenu da se originalni dokument nalazi u evidenciji BIHAMK-a.

– Da se radi o izbornoj funkciji uz naknadu pokazuju i interne odluke BIHAMK-a, naročito ona o naknadi za rad članovima UO, kojom je shodno članu 1. odluke članu UO BIHAMK-a određena naknada od 45 posto prosječno ostvarene plate – dohotka uposlenicima BIHAMK-a za prethodni obračunski period, piše u prijavi, uz koju je priložena i odluka o naknadi u formi nacrta.

Ni to nije sve. Po još jednom osnovu Zelenika ne bi smio biti član KVP-a FBiH. Od 1. aprila do 9. septembra 2021. godine, ali i danas, Zelenika je imenovan u ime Federacije Bosne i Hercegovine kao predsjednik Nadzornog odbora Naftnih terminala Federacije – Podružnica Ploče.

– Odredbom člana 17. Zakona o KVP-u FBiH je određeno da lica zaposlena u Komisiji, pa samim time naročito i članovi Komisije, ne mogu biti članovi nadzornog ili upravnog odbora preduzeća, banke, društva za upravljanje fondovima… Suprotno izričitoj zakonskoj smetnji, osumnjičeni Romeo Zelenika je u izjavi, pod tačkom 3, kazao: “da nisam član organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti, nadzornog ili upravnog odbora preduzeća, banke, društva za upravljanje, investicijskog fonda, penzionog fonda, osiguravajućeg društva ili profesionalnog posrednika u prometu vrijednosnih papira FBiH…”, dodaje se u prijavi.

I ovo je Zelenika izjavio pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, dovodeći u zabludu sam vrh federalne vlasti pred postupak imenovanja.

Tužilaštvo i SIPA dobili su priložen nacrt izjave za kandidate za članstvo u KVP-u FBiH, potom izvod sa internet-stranice NTF-a Federacije – upravljačka struktura – Nadzorni odbor na dan 13. juni 2022, u kojem je naveden kao predsjednik NO – Romeo Zelenika (tih podataka na webu NTF-a više nema), potom izvod sa portala vecernji.ba od 16. decembra 2021. – članak “Vlada FBiH nastavlja podržavati razvoj NTF-a”, te uz napomenu da se Odluka Vlade Federacije BiH kao skupštine NTF-a Ploče o izboru NO nalazi u evidenciji NTF-a Ploče.

Advokati potcrtavaju da zbog imenovanja u UO BIHAMK-a, odnosno za predsjednika Nadzornog odbora Naftnih terminala Federacije Ploče, Zelenika ne ispunjava uslove za člana Komisije za vrijednosne papire FBiH, te predlažu da nadležno tužilaštvo otvori istragu, dođe do isprava o imenovanjima i datumima imenovanja prijavljenog, te po okončanoj istrazi podigne optužnicu i zastupa je do zakonite i pravilne presude nadležnog suda.

Široj javnosti Zelenika je dosad bio poznat kao bivši upravnik mostarskog zatvora, u čijem je mandatu na godišnji bez povratka otišao ratni zločinac Dominik Ilijašević Como.

– Osuđenik Ilijašević uopće nije pobjegao, već se nije vratio sa dopusta, obrazložio je bijeg u Hrvatsku tada upravnik Zelenika.

Naravno, upravo je Zelenika opstruirao i istragu o slučaju Cominog bijega, sve braneći ljudska prava osuđenika koji je u mostarskoj Ćelovini služio petnaestogodišnju kaznu zbog ratnog zločina nad bošnjačkim civilima u Stupnom Dolu kod Vareša. Epilog je poznat: Como je i dan-danas u bjekstvu, a Zelenika napreduje: kao kadar HDZ-a BiH izabran je u Komisiju za vrijednosne papire Federacije, no ispostavilo se da ovaj vrsni znalac opstrukcije zakona nije imun ni na lažno predstavljanje, zbog čega je protiv njega Tužilaštvu Kantona Sarajevo podnijeta i krivična prijava.

Od toga da li će pravosuđe uraditi posao za koji ga plaćaju građani ove zemlje zavisi i to hoće li Zelenika u sudnicu ili će i dalje, lažno se predstavljajući, primati naknade na sve strane. I samim tim izrugivati se zakonima ove zemlje.