EU bez jasnog odgovora na Dodikov secesionizam i napade na državu

(Patria) - Za Delegaciju EU još uvijek je važeći politički dogovor koji su 12. juna postigli politički lideri iz BiH na sastanku sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom.  

Međutim, nakon što Evropsko vijeće 24. juna nije dodijelilo kandidatski status BiH, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a jedan od onih koji je prihvatio dokument, poručio je kako je taj dogovor mrtav.

S druge strane Dodik je otišao i korak dalje pa je nakon sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom kazao kako Srbi samo čekaju prikladne globalne okolnosti za otcjepljenje RS.

Na precizna i jasna pitanja koja smo uputili ambasadoru Johannu Sattleru i Delegaciji EU kako Milorad Dodik može biti prihvatljiv sagovornik o bilo kakvom EU putu BiH, a nada se njenom raspadu i šta bi se desilo u Austriji da predsjednik države uporno govori o otcjepljenju jednog njenog dijela, te do kada će EU tolerisati Milorada Dodika i da li će konačno biti predložene neke sankcije nismo dobili jasan odgovor. 

Treba podsjetiti da je nakon Dodikove ruske turneje evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi pozvao Dodika, Dragana Čovića koji čak nije ni učestvovao na sastanku u Briselu i Bakira Izetbegovića na sastanak 6. jula. Do tog sastanka vrlo vjerovatno neće doći s obzirom da Izetbegović odbija format sastanka predstavnika konstitutivnih naroda i da se zaobilaze institucije BiH.  

Iz Delegacije EU danas smo dobili uopšten stav kao da svi političari na vlasti snose jednaku odgovornost za blokade i napade na državu.

„Na sjednici održanoj prošle sedmice, Evropsko vijeće je jasno izrazilo spremnost da dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata nakon što se ispuni značajan set reformi iz 14 ključnih prioriteta Mišljenja Evropska komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Ovo je konkretna ponuda i sada je na BiH – prije svega Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH – da politički dogovor od 12. juna pretvore u konkretne korake.

Rezultati u BiH posljednjih nekoliko godina su slabi, sa reformama koje su zaustavljene, a politički lideri na vlasti uzrokuju blokade, kašnjenja, nefunkcionalnost, napade na državu i propuštaju prilike za donošenje potrebnih zakona kako bi se postigao napredak u implementaciji 14 ključnih prioriteta“, navode iz Delegacije EU.

Dalje navode da se ovaj trend može preokrenuti u kontekstu konkretne ponude Evropskog vijeća.

„Postoje relevantni zakoni koji se pominju u političkom dogovoru od 12. juna koji bi mogli biti usvojeni prilično brzo, kao što su Zakon o sprečavanju sukoba interesa, Zakon o sudovima ili Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH kao i oni koji će se uskoro finalizirati kao što je Zakon o javnim nabavkama. Pozivamo lidere u BiH da usklade svoju retoričku posvećenost članstvu u EU i podršku sporazumima, sa konkretnim aktivnostima koje će omogućiti napredovanje BiH ka budućnosti u EU, kao i da se suzdrže od retorike podijela i takvog dijelovanja“, zaključuju iz Delegacije EU.