Kulenović upozorava da su izmjene Izbornog zakona u BiH i sigurnosno pitanje

Piše: Ernad Metaj

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović u priči o izmjenama Izbornog zakona koja je ovih dana aktuelna vidi širi kontekst u kojem i sigurnosne prijetnje po budućnost BiH. Zato smatra da predstavnici civilnog društva ne smiju dozvoliti da ih se uvuče u priču o „popuštanju nasilnicima“ jer ista vodi scenariju iz 1939. godine samo ovog puta u izvedbi ubilačke ruske politike.

Simptomatičnim Kulenović vidi podudarnost konsultacija u vezi Izbornog zakona i saopćenja ruske ambasade u BiH iz kojeg se vidi jasna namjera da se u BiH nacionalni identitet trajno potčini etničkom.

- Takav princip sa sobom nosi sigurnosne izazove. Ako evropski zvaničnici pristaju na takav odnos, na ruku se ide ideji „ruskog svijeta“ sa izraženim težnjama za izazivanje sukoba u cilju stvaranja novih država, ili borbe za nove teritorije. Na tom putu BiH je najosjetljivija tačka, s tim da se varaju svi kojim misle da u trenutnim međunarodnim odnosima to može ostati izolovano ostrvo na kojem se mogu kontrolirati sukobi, istakao je Kulenović.

S druge strane Kulenović upozorava i na istrajnost hrvatske politike od Franje Tuđmana do danas da se oživljavanjem 'Livanjskog pitanja' pobrišu principi zasnovani na referendumskom pitanju o nezavisnosti BiH koje se zasnivalo na ravnopravnosti svih građana. U tom pogledu posebnu odgovornost vidi u kreatorima Deklaracije o ustavnim principima koju su podržale desetine hiljada građana jer se i u njoj krije zamka balansiranja između građanskih i etničkih principa.

- Krug 99 je bio pozvan da podrži Deklaraciju, ali nismo mogli pristati na formulaciju o ravnopravnosti građana i naroda, na što se često poziva Visoki predstavnik, rekao je Kulenović.

Zato smatra da učesnici razgovora sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH iz civilnog društva moraju biti potpuno transparentni prema građanima. Njegov stav je da bilo kakvi razgovori u kojima bi se etnički princip konstitutivnosti i dalje samo ublažavao građanskim pravima ne odgovara principima modernih demokratija i evropskih društava.

- Naše sumnje nisu bezrazložne da se jedan takav stav želi transportovati preko Izbornog zakona čime bi se samo dodatno zacementirao princip zaokruživanja teritorije po etničkom principu. To više nije samo pitanje borbe za građansko društvo, već i mogućnosti da se BiH konačno riješi vazalskog odnosa prema susjedima, istakao je Kulenović.

Zato očekuje od članova Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim promjenama da zajedno sa ostalim demokratskim snagama u BiH budu spremni za svaku vrstu otpora, pa čak i da pozovu građane na proteste. Time bi se jasno stavilo doznanja da nema pristanka na pokušaje da se pod firmom građanskog prikriva ideja zadovoljavanja interesa etnonacionalizma.