Piše: R. Belko
Krovni javni RTV servis Bosne i Hercegovine - državna televizija BHRT često je proteklih mjeseci i godina umjesto prenošenja vijesti i sama bivala vijest zbog finansijskog kolapsa u kojem se nalazi ovaj medij. Ništa bolje finansijsko stanje nije ni na entitetskom emiteru Federacije Bosne i Hercegovine. I dok se domaći javni servisi i nezavisni mediji bore za goli život, entitetska Vlada Federacije BiH u prošloj godini "pogurala" je sa skoro milion KM Radio televiziju Turske - TRT predstavništvo u Bosni i Hercegovini.
Portal akta.ba jučer je objavio spisak ko je i koliko "hajrovao" s budžeta, pa je tako objavljeno i da je TRT dobio 909.626 konvertibilnih maraka novca građana ove zemlje. Pitali bismo ih je li ih stid zbog rasipanja našeg novca na strani medij, na medij koji dolazi iz države koja ekonomski desetorostruko bolje stoji u odnosu na našu. Nema ih potrebe pitati je li ih stid, jer to je za vlasti u ovoj zemlji nepoznat osjećaj.
Čime je to TRT zadužio ovu zemlju da mu se oduži milionom i koliko im je naših para isplaćeno u prethodnim godinama, kada mediji to nisu analizirali? Milion je pitanja koja se nameću, a odgovor bi mogao biti u samo jednoj riječi - u amanetu! Finansiranje medija za nas prebogate Turske vjerovato je dio harača koji je moderni turski sultan Redžep Tajip Erdogan ispostavio Bakiru Izetbegović a ovaj svojim pulenima u vlasti.
Jer, Turska nam pomaže vojnom tehnologijom, gura nas na NATO putu, investira i na druge načine pomaže Bosni i Hercegovini. Malo sutra. Sve to Turska radi, ali u Srbiji, za nas čuvaju obećanja i bratoljubne poruke od kojih nikakve koristi nemamo. Ali ih, sada je to očito, skupo plaćamo.
Ili je možda novcem građana Federacije BiH plaćena kampanja koju provodi ovaj, ali i drugi mediji s turskim prefiksom i vlasništvom, u kojoj se nemilice progone svi protivnici Erdoganovog režima u Turskoj i oni koje sultanova partija proglasi teroristima i izdajnicima. Nije to ni prvi ni posljednji medij s turskim vlasništvom čije djelovanje plaćaju građani ove zemlje.
U takvom odnosu snaga pitanje je koliko će istinskih bosanskohercegovačkih medija preživjeti i nastaviti djelovati. Za njih miliona nema, jer takvi ne odgovaraju političkim elitama u našoj zemlji, naročito ako se nezavisnim i profesionalnim radom zamjere vlastodršcima. Ti isti vlastodršci dozvolili su i stanje u kojem ključnu riječ u kreiranju javnog mijenja i kontrolu nad medijskom scenom u našoj zemlji vode inostrani mediji, dok su domaći stjerani u kutak u kojem preživljavaju zahvaljujući čistoj ekonomskoj magiji. Mnogi su u takvom srazmjeru snaga završili na marginama ili se ugasili, a neki su imali i višedecenijsku tradiciju. Za takve nije bilo ni sto hiljada za spas, oni nemaju turski prefiks.
No, pitanje je i koliko utjecaja ostvaruju mediji poput TRT-a na medijskoj sceni u BiH. Vjerujem da većina građana niti prati niti zna o čemu izvještava taj medij, a rijetko se i drugi mediji pozivaju na njihovo izvještavanje. Stoga se opravdano može postaviti pitanje i je li iza svega skrivena neka sumnjiva transakcija, kakvih smo se nagledali, gdje krajnji korisnik novca nikada ne biva otkriven.
Vlada Federacije o ovom izvještaju se nije oglašavala, a vjerujem da većina očekuje pojašnjenje zašto jednoj turskoj medijskoj kompaniji treba uplatiti toliko novca i koji su pozitivni efekti za FBiH od te uplate.
Zanimljivo je i da se u posljednje vrijeme često govori o transparentnosti vlasništva i rada medija, a da turski medij kojem je bh. entitet dao skoro milion KM na svojoj zvaničnoj stranici nema ni ime urednika. Ali kome je to bitno, jer kada se narodne pare troše netransparentno, što bi transparentnost medija bila bitna.
Na paradokse smo u ovoj zemlji navikli, jer paradokse živimo već decenijama. Ali činjenica da plaćamo medije koji dolaze iz ekonomske sile dok se bh. građani bore za svaku marku je daleko iznad paradoksa. To je bezobrazluk kakav se rijetko gdje može vidjeti. To je zapravo antinarodno djelovanje.