Čolo: Zašto Schmidt odustaje od pravnog stajališta u slučaju Krišto

SARAJEVO, (Patria) - Zašto Visoki predstavnik odustaje od svog pravnog stajališta kojeg je dao kao amicus curiae u predmetu Ustavnog suda U 4/18, pita se zastupnica u Državnom parlamentu Alma Čolo.

"Borjana Krišto je 10. januara 2018. godine Ustavnom sudu  Bosne i Hercegovine uputila zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojom je propisano da će “u Domu naroda biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.”  Tvrdila je da je ova odredba suprotna Ustavu BiH, Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima.  Kada je Ustavni sud trebao donijeti odluku Borjana Krišto je iznenada povukla svoj zahtjev. Da je imala nade u uspjeh sigurno bi ostala kod svog zahtjeva", poručila je Čolo. 

Dodaje da je u ovom predmetu, prije povlačenja zahtjeva zatraženo  mišljenje visokog predstavnika kao amicus curiae.

"U Mišljenju visoki predstavnik pravnom argumentacijom obrazlaže neophodnost postojanja ove odredbe u Ustavu F BiH. Naime, između ostalog kaže: „26. Akcenat je bio stavljen na to da svi kantoni u kojima se biraju predstavnici konstitutivnih naroda dobiju priliku da delegiraju najmanje jednog od ovih predstavnika u Dom naroda FBiH. To se smatralo načinom za isticanje ustavnog principa kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda na cijeloj teritoriji BiH koje je često isticao Ustavni sud BiH, te za ponovno uspostavljanje multietničkog društva koje je postojalo prije rata tako što bi se osiguralo da svi klubovi u Domu naroda FBiH imaju odgovarajuću zastupljenost iz što većeg mogućeg broja kantona. 32.Sporna odredba nije jedina odredba kojom se putem uspostave struktura podjele vlasti nastoji ponovno uspostaviti multietničnost u cijeloj Federaciji BiH. Ona također nije jedina odredba kojom se osigurava da se konstitutivnim narodima koji su marginalno zastupljeni u kantonalnim skupštinama daju prava koja im omogućuju ostvarivanje utjecaja na proces donošenja odluka radi unapređivanja jednakosti između konstitutivnih naroda".

"Iz samo dva odlomka opširnog mišljenja nesumnjivo je da ove odredbe Ustava F BiH imaju legitimni cilj i da za njih postoji objektivno i razumno opravdanje, a to je ponovna uspostava multietničkog društva i ostvarivanje demokratskog prava na izbore i  učešće u obavljanju javnih poslova. Ukoliko bi se određenoj grupaciji stanovništva koja ne prelazi 3% u nekom kantonu onemogućilo da mogu biti izabrani u Dom naroda to bi predstavljalo diskriminaciju na etničkom principu i povredu Evropske konvencije o ljudskim pravima i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima", poručila je Čolo.