(Patria) - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović najavio je da će sljedeće sedmice i formalno pokrenuti pitanje smjene Vlade ukoliko bude potpisan Temeljni ugovor sa SPC na način na koji je najavio premijer Dritan Abazović. U ekskluzivnom intervjuu za N1 Đukanović je komentarisao i hapšenja ljudi iz pravosuđa koje naziva svojim prijateljima, odnose Podgorice i Beograda i objasnio u kojoj prilici je nastala fotografija na kojoj je u društvu Aleksandra Vučića i bivšeg palestinskog obavještajca Mohameda Dahlana.
On je ocijenio da je najmanje trideset godina jedan od važnijih aktera na političkoj sceni u Crnoj Gori.
„U međuvremenu su se rodile generacije koje su stekle biračko pravo, ušle u svet politike i koje počinju da razmišljaju politički, i uvijek negdje nailaze na mene u političkom životu – kao na nekog ko bitno utiče na politiku Crne Gore. Imam kritičan stav prema takvoj praksi. U toku karijere, tri puta sam donosio odluku da napuštam politiku, uvijek nakon referendumske ili izborne pobjede, a sticaj okolnosti je učinio da sam se vraćao zbog potreba da bolje zaštitimo tekovine te prethodne politike. Na moju žalost, još uvijek sam u političkom životu“, naveo je Đukanović za N1.
Na pitanje da li će se ponovo kandidovati za predsjednika Crne Gore na izborima 2023. godine, odgovara da još o tome nije odlučio.
„Privatno sam uvijek bliži da budem van politike, jer kada neko toliko vremena provede na nekim teškim poslovima, onda se i umori. I valjda normalan čovjek ima potrebu da se odmori od tog posla. Da priušti sebi malo mira, zadovoljstva, druženja sa unucima. Ali, u susret izborima ću sam, i sa svojim saradnicima procijeniti da li i dalje postoji potreba za mojim daljim političkim angažmanom“, dodaje predsjednik Crne Gore.
Govoreći o najavama potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori, on je naveo da to za njega nije iznenađenje.
„Gospodin Abazović se opredijelio prilično iznenada da preformuliše prioritete vladine agende, tako da umjesto ispunjavanja pregovoračkih poglavlja 23 i 24, u prvi plan je doveo potpisivanje ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa Vlade Crne Gore i SPC. Opredijelio se da ne prihvati jedan inkluzivniji proces pre nego što Vlada donese odluku… Sve što je rađeno na tom planu je rađeno veoma trapavo, tako da zapravo nije došlo ni do konstituisanja tog ekspertskog tima koji bi preuzeo odgovornost da Vladi pomogne u ocjeni da li je sve što je zapisano u ugovoru u skladu sa interesima Crne Gore“, naveo je Đukanović.
On je napomenuo da je premijer donio odluku o tome „na Vladi“, kao i da je očekivao da će se Abazović odlučiti za potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC.
„Mi smo jasno kazali da u tekstu tog ugovora nisu dovoljno zaštićeni državni interesi Crne Gore“, smatra predsjednik.
Ističe da ukoliko se sljedeće sedmice potpiše Temeljni ugovor, slijedi pokretanje pitanja o smjeni Vlade.
„Bio je jasan stav da ćemo pokušati da paralelno sa inicijativom izglasavanja nepovjerenja Vladi unutar parlamenta da gradimo širi konsenzus koji će obezbijediti donošenje odluka o Sudskom savjetu, Ustavnom sudu i Vrhovnom državnom tužiocu. Dan, dva nakon toga smo razgovarali Abazović i ja, i dogovorili da se zaustavi proces potpisivanja Temeljnog ugovora i da se da šansa još jednoj turi konsultacija. Pošto od tih konsultacija nije bilo ništa, premijer Abazović bi potpisao Temeljni ugovor za koji smo ocijenili da je protivan nacionalnim interesima Crne Gore. Ukoliko se potpiše takav ugovor, nema više manevarskog prostora, mi idemo u parlament sa inicijativom za izglasavanje nepovjerenja Vladi“, poručio je Đukanović.
Dodaje da bi u tom slučaju parlament nastavio da funkcioniše do održavanja izbora, a do tada bi moralo proći između 60 i 90 dana.
Đukanović je, govoreći o tekstu Temeljnog ugovora, naveo da sadrži dijelove koji „krivotvore istoriju Crne Gore“, kao i da ugovor koji bi bio prihvatljiv za potpisivanje, ne bi imao interpretacije istorije. Takođe je dodao da se u nekoliko tačaka teksta Temeljnog ugovora krše Ustav i zakoni Crne Gore.
Govoreći o hapšenjima koja su u poslijednje vrijeme zainteresovala javnost u Crnoj Gori, Đukanović je odbacio optužbe da je prijetio i vršio pritisak na istražne organe.
„Ja sam taj koji sebi daje za pravo da iz ove pozicije kaže da ne može dalje trajati praksa da je potrebno određivati pritvor za ugledne ljude. Da li je potrebno praviti spektakularna hapšenja, da li je potrebno rektora Univerziteta sa lisicama sprovoditi u istražni zatvor, ili se to može uraditi civilizovanije? Međutim, mislim da nikome titula ne garantuje da ne može da prekrši zakon. Svakome ko je to uradio treba da bude na optuženičkoj klupi i da odgovara“, istakao je Đukanović.
Međutim, po njegovom mišljenju, u Crnoj Gori se senzacionalnim hapšenjima „brukaju ljudi“ i dodaje da se na taj način ugledni građani zadržavaju u pritvoru po nekoliko mjeseci, pa i godina. Predsjednik Crne Gore navodi da su se slične stvari događale i u prošlosti, ali su pojedini građani zbog toga naplatili milionske iznose od države – dok su tužioci i dalje na funkcijama.
Povodom svog poslovanja, rekao je da je imao firme u Crnoj Gori, i da su one, uvijek kada se aktivno bavio politikom, imale prenos ovlaštenja na neko drugo lice.
„Kada sam posljednji put izabran na dužnost predsjednika Crne Gore i kada sam shvatio da će biti prekasno da se bavim biznisom, nakon kraja ovog mandata, onda sam finalno ovlaštenja prenio svom sinu, koji i danas održava tu firmu“, napomenuo je on.
Dodaje da je odlučio da se bavi biznisom koji „neće doticati Crnu Goru“, pa je otvorio firme u zemljama koje važe za „poreske rajeve“.
„Kada krećete da se bavite poslom u kome ste posvećeni svome dobru, onda je logično da birate mjesta gdje ćete sa najvećom vjerovatnoćom to dobro ostvariti. A ostvarićete ga sa najvećom vjerovatnoćom tamo gdje su najniži porezi. To je logika biznisa“, pojasnio je Đukanović i dodao da su sve njegove firme u Crnoj Gori redovno platile sve poreze.
Đukanović je u intervjuu rekao i da „državna politika Srbije mora da prihvati da je Crna Gora nezavisna država koja ima pravo na izbor svog puta“.
„Da se prestane sa ocjenama, koje ste kao i ja puno puta pročitali, od strane predsjednika Vučića kao ključna zamjerka njegovom prethodniku Borisu Tadiću da je pustio Crnu Goru da ode. Crnu Goru nije niko puštao, Crna Gora je hiljadugodišnja država koja je svojom voljom ušla u drugu Jugoslaviju, bila njen dio sve do devedestih godina, ostala dio SRJ poslije raspada SFRJ, koja je u datom trenutku odlučila da obnovi svoju nezavisnost i to je stvar naše volje“, naveo je Đukanović.
Na pitanje da li je bio u Beogradu poslije 2013. godine, odgovara: „Da, kako ne. Sigurno nisam u zadnje dvije godine, ali prije toga da. Imam prijatelje u Beogradu, Novom Sadu, imam porodicu… Dolazio sam u zvanične i u nezvanične posjete sa državnim vrhom Srbije i razgovarali smo i potpuno privatno, nezvanično“.
Koliko god se neki centri trudili da od njega naprave antisrbina, to im, kaže, ne polazi za rukom. „Nisam ni antisrbin, ni antihrvat, ja sam Crnogorac, čovjek koji ima najbolje emocije prema svima koji žive u Crnoj Gori i prema svima iz našeg okruženja. Prema tome, ne pada mi na pamet da izbjegavam Beograd“, podvukao je sagovornik N1.
On je objasnio da je fotografija na kojoj je u društvu Aleksandra Vučića i bivšeg palestinskog obavještajca Mohameda Dahlana nastala u kući aktuelnog predsjednika Srbije, ali je naveo da ne može da se sjeti koje je tačno to godine bilo. „Mislim da je predsjednik Vučić upravo bio prešao na predsjedničku dužnost, prethodno je bio u Vladi, potpredsjednik pa predsjednik“, zaključio je Đukanović.
Kaže i da je sa predsjednikom Vučićem često dijelio iskustva o raznim političkim pitanjima. Na novinarsko pitanje koja su to pitanja bila, odgovara: „Pa, mnogo je pitanja bilo. Najmanje je tu bilo pitanja odnosa Srbije i Crne Gore jer su tada ti odnosi izgledali dobro. Bilo je više pitanja koja su se ticala ekonomskog i političkog razvoja i neke spoljnopolitičke saradnje. Ja sam, imajući u vidu dugi staž, imao više iskustva i saradnje sa određenim zemljama, sa određenim regijama… Trudio sam se da to svoje iskustvo podijelim sa predsjednikom Vučićem, računajući da od toga može biti samo dobro i Srbiji“.
„O Mohamedu Dahlanu mislim isto ono što i ranije, da je jedan jako ozbiljan čovjek koji se bavi bitnim pitanjima bezbjednosti i koji je stekao ozbiljno iskustvo kao jedan od prvih saradnika Jasera Arafata“, naveo je Đukanović.
Otkriva da Dahlan i dalje u međunarodnim krugovima uživa ozbiljan respekt, i navodi za njega da je „vrlo pouzdan prijatelj Jugoslavije, pa time Srbije i Crne Gore“.
„Mohamed Dahlan je neko koga ja i dalje doživljavam kao svoga prijatelja“, zaključio je Đukanović.