Čović sa ključnim ambasadorima, trojka se 'češlja', Komšić usamljen u borbi protiv diskriminacije

Piše: Amra Vrabac 

Treća je sedmica roka od šest koliko je ostavio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt predstavnicima sedam političkih stranaka čiji su predstavnici i predsjednici 27. jula održali sastanak u OHR-u prije nego će Schmidt nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na unapređenje izbornog procesa.

Druge izmjene koje su se odnosile na popunu Doma naroda PFBiH i koje bi trajno cementirale etničke podjele u BiH, a išle naruku HDZ-u, Schmidt je nakratko zaustavio zbog protesta građana, nevladinih udruženja, ali i političkih predstavnika koji su se tri dana okupljali ispred OHR-a.

Na sastanku sa Schmidtom bili su predstavnici SDA, HDZ BiH, DF-a, SDP-a, SBB-a, NIP-a, Naše stranke.

Iako se očekivalo da će neka od probosanskih stranaka organizirati sastanak kako bi se zauzeo stav koja je to crvena linija ispod koje se ne može ići i s tim izaći pred Schmidta na narednom sastanku početkom septembra do toga nije došlo.

Umjesto toga imamo pojedinačne stavove u kojima je najglasniji Željko Komšić, predsjednik DF-a kao i neki drugi funkcioneri ove stranke. U ovom periodu potpuno je podbacio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović koji ima vremena za političke tribinu i kampanju, ali ne i da preuzme odgovornost i pozove probosanski blok na dogovor. 

Neke druge političke stranke ili njihovi lideri već su se pomirili sa činjenicom da će Schmidt nametnuti izmjene s porukom da to treba prihvatiti i ne udaljavati se od međunarodne zajednice i visokog predstavnika. Nekim trećim političkim predstavnicima čija se karijera uglavnom svodila na općinu i Kanton Sarajevo vode neke druge borbe pa ja država u drugom planu. No za to će polagati račun vrlo brzo. 

Dok se stranke sa sjedištem u Sarajevu ne mogu i ne žele dogovoriti ni o zajedničkom susretu, a kamoli o jedinstvenom stavu i vode neke svoje bitke i biraju stranu, prazan prostor iskoristio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nakon vjetra u leđa kojeg je dobio podrškom Ambasade Izraela koja je pozdravila HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, a dok ostale stranke kasno reaguju i traže naknadna pojašnjenja, Čović je u srijedu u PS BiH u svom kabinetu okupio u odvojenim susretima tri ambasadora zemalja koje su itekako važne za BiH Velike Britanije, Njemačke i SAD.

Interesantno je da ni u jednom od tri saopćenja za javnost nije spomenut nikakav rok niti vrijeme za izmjene Izbornog zakona BiH iako je to bila osnovna tema sastanaka. Čović se „mudro“ čuvao prejudicirati bilo kakav rasplet događaja i vremenski okvir, ali je napomenuo da je od ključne važnosti implementirati izborne rezultate što prije nakon oktobarskih izbora.

„Žurni reformski proces Izbornog zakona BiH je nužna politika i pravna pretpostavka za nastavak europskog puta i stjecanje kandidatskog statusa koja će učvrstiti stabilnost i funkcionalnost države“, naveo je Čović u razgovoru sa njemačkom ambasadoricom koja napušta BiH.

Na sastanku sa američkim ambasadorom kazao je da „pravične izmjene Izbornog zakona i Ustava kojima ćemo zaštititi temelje ove države, u čijem su nam uspostavljanju pomogli upravo američki partneri, ali i otkloniti diskriminaciju i nejednakost pozitivno će utjecati na demokraciju, pluralizam i potrebne reforme u društvu“.

Iz SDP-a se jučer oglasio potpredsjednik te stranke i državni zastupnik Zukan Helez koji je upozorio političke lidere da vrijeme curi.

„Pozivam sve ključne političare u BiH koji vole ovu državu da se vrate političkom lobiranju kod ambasada u BiH, zatim kod visokog predstavnika, ključnih država svijeta i njihovih vlada i parlamenata  i predsjednika, jer ko ne vidi da druga strana vrši pritisak i još intenzivnije lobira da trajno podijeli BiH taj ne treba da se bavi politikom“, kazao je Helez.