Ruski špijuni podbacili zato invazija na Ukrajinu nije uspjela

SARAJEVO, (Patria) - Ruski špijuni mjesecima su planirali zauzimanje Kijeva i svrgavanje ukrajinske vlade i predsjednika Volodimira Zelenskog, ali uprkos pomnim pripremama plan je propao. A kako je tačno došlo do sloma te pomno organizirane akcije sada pokazuju prvi put objavljeni materijali do kojih su došle ukrajinske i druge sigurnosne službe, a pregledao ih je američki Washington Post. 

U sjeni ruske vojne kampanje odvijali su se planovi FSB-a (agencije koja je naslijedila zloglasni sovjetski KGB) i napori ukrajinskih sigurnosnih agencija da te iste planove onemoguće uz podršku CIA-e, britanskog MI6 i drugih zapadnih obavještajnih službi. Sukob je započeo davno prije invazije 24. februara. Sigurnosni zvaničnici u Ukrajini, Sjedinjenim Državama i Evropi govorili su pod uvjetom anonimnosti za Washington Post (WP) kako su razotkrili tajne operacije. Rekli su da je FSB zagovarao ratni plan koji se temeljio na ideji da će brzi napad srušiti vladu u roku od nekoliko dana, da će Zelenski biti ubijen, zarobljen ili u egzilu. 

Ruska sigurnosna služba FSB počela je slati kriptirane upute svojim doušnicima u Kijevu prije invazije. Spakujte se i bježite iz glavnog grada radi vlastite sigurnosti tokom početne faze rata, rečeno im je, ali ostavite ključeve svojih domova. Viši oficiri u jedinici FSB-a pod nazivom Odjel za operativne informacije imali su zadatak svrgnuti ukrajinsku vladu i nadgledati postavljanje proruskog režima. Operativci su bili toliko sigurni u svoj plan da su posljednje dane prije rata uređivali sigurne kuće i smještaj u stanovima doušnika gdje su planirali da će stići njihovo osoblje. 

U sklopu plana, tvrde Ukrajinci, FSB je oformio najmanje dva seta proruskih vlada, ne samo jednu kako su smatrali britanski obavještajci. Nije sasvim jasno zašto je Rusija mobilizirala dvije različite grupe, iako je najvjerojatnija teorija da je Putin naprosto želio na raspolaganju imati više opcija. 

Jedna je vlada bila pozicionirana u Bjelorusiji i u njenom je središtu bio Viktor Janukovič. Dana 7. marta avion koji je pripadao tom bivšem predsjedniku Ukrajine sletio je u Minsk i Janukovič je nedugo zatim objavio otvoreno pismo Zelenskom, u kojem je poručio da je "njegova dužnost da zaustavi krvoproliće i da dogovori mir po bilo kojoj cijeni". Tokom naredne sedmice Janukovičev šef osiguranja tri puta je razgovarao s visokim zvaničnikom iz FSB-ova odjela zaduženog za Ukrajinu, prema podacima koje su presreli ukrajinski obavještajci. 

Druga pak vlada u sjeni, u kojoj su bili brojni pripadnici nekadašnje Janukovičeve vlade, okupili su se na jugoistoku Ukrajine, na teritoriju koji su u prvim danima rata okupirale ruske snage. Među njima je bio i Oleg Carjov, nekada jedan od vodećih ljudi Janukovičeve stranke Partija regija. On je obznanio da je u Ukrajini objavom na Telegramu, napisavši da će "Kijev biti slobodan od fašista". 

Ukupno, Ukrajina je privela više od 800 ljudi osumnjičenih za pomaganje Rusiji izviđanjem ili sabotažom, prema ukrajinskom Ministarstvu unutrašnjih poslova. Vlasti su se okrenule protiv osumnjičenih agenata u vladi i parlamentu među kojima je bio Medvedčuk, marioneta Kremlja. Vlada Zelenskog optužila je Medvedčuka za izdaju u maju 2021. i stavila ga u kućni pritvor. Medvedčuk je negirao bilo kakvu krivnju. Potom je pobjegao tokom prvih dana rata, ali je u aprilu ponovno uhvaćen i sada čeka suđenje. 

Od 2019. godine FSB je započeo veliko širenje svoje ukrajinske jedinice koja je prošlog ljeta s 30 oficira narasla na čak 160, prema ukrajinskim zvaničnicima. Pristiglim oficirima dodijeljeni su teritoriji u Ukrajini i zadatak da izrade popise saradnika, kao i protivnika koje treba neutralizirati. O potencijalnoj invaziji ukrajinsku tajnu službu obavijestio je direktor CIA-e William Burns, koji je u Kijev stigao 12. januara, te europske vlade. Deset dana nakon Burnsove posjete britanska je vlada objavila da ima ‘‘informacije koje pokazuju da ruska vlada želi postaviti proruskog vođu u Kijevu‘‘. 

Istraga WP-a pokazala je da je FSB-ova jedinica za Ukrajinu - osim što je značajno brojčano nabubrila u mjesecima prije invazije - računala na podrške ogromne mreže svojih agenata koji su se infiltrirali u ukrajinski obavještajni aparat. Neki od njih su doista i poduzeli tražene akcije i sabotirali ukrajinsku obranu, ali većina je jednostavno stavila u džep novac koji su dobili od FSB-a i nisu napravili ništa kada su počele borbe. Ukrajinske sigurnosne agencije otkrile su naznake da su operativci FSB-a bili u izravnoj komunikaciji s ruskim zračnodesantnim snagama. Snage su odigrale ključnu ulogu u zauzimanju zračne luke u Hostomelu, u predgrađu Kijeva, koja je trebala biti ključno čvorište za napad na prijestolnicu, a ondje su primijećeni ruski agenti. 

U ranim danima obavještajnog rata ukrajinske sigurnosne agencije došle su dovoljno rano do popisa identiteta FSB-ovih operativaca. U misiji onesposobljavanja ukrajinske vlade FSB je računao na podršku goleme mreže plaćenih agenata u ukrajinskom sigurnosnom aparatu. Neki su sabotirali obranu Ukrajine, dok su drugi uzeli novac i odbijali izvršiti naredbe Kremlja. Ruska je tajna služba, jednostavno, pogrešno procijenila da će napad na Kijev proći lako, prema planu. FSB se sada suočava s oštrim ispitivanjima u Moskvi o tome zašto operacija zauzimanja prijestolnice koja je finansirana velikim iznosima nije uspjela.