S odlaskom Pahora integracija zemalja regiona u EU postaje neizvjesna

Piše: Peter Jerman/domovina.je

Predsjednici zemalja Zapadnog Balkana juče su se ponovo sastali na Brdu kod Kranja na godišnjem samitu procesa Brdo-Brioni. Jučerašnji samit održan je u punom sastavu, iako, kao i prošle godine, bez visokog gosta iz Evropske unije. I ove godine, kao i uvijek, glavni dio razgovora bio je posvećen nastavku evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana. Ovoga puta razgovori su se odvijali u sjenci zabrinjavajućih dešavanja u Ukrajini i na Balkanu. Ipak, lideri na samitu još jednom su se založili za mir, stabilnost i jedinstvo regiona Zapadnog Balkana.

S tim u vezi, predsjednici su se još jednom založili za ubrzanje integracije zemalja Zapadnog Balkana u evropske integracije, iako je nesumnjivo bilo da se razgovaralo i o konkretnim problemima, posebno u Bosni i Hercegovini i između Srbije i Kosova. Nakon devet godina, ovo je bio posljednji samit sadašnjeg predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora, koji je sve vrijeme bdio nad tim procesom. To postavlja i pitanje budućnosti ovog procesa, kako će se odvijati (ako će uopšte) ili bez njega sa novim predsednikom Slovenije.

Zahlađenje odnosa Srbije i regiona

Samitu čiji su domaćini bili predsjednik Pahor i hrvatski predsjednik Zoran Milanović prisustvovali su predsjednik Albanije Bajram Begaj , sva tri člana Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Pahor je već ugostio većinu lidera na nedjeljnoj večeri, ali bez Vučića. Potonji je izazvao ozbiljno zahlađenje odnosa Srbije i Slovenije nakon što je lažno osudio Sloveniju za kršenje srpskog„teritorijalnog integriteta“ zbog priznanja Kosova. Slovenačko Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je na ove apsurdne izjave pozivajući srbijansku ambasadoricu Zoranu Vlatković.

Pahor je i prije ovog incidenta na ovogodišnjem Bledskom strateškom forumu upozorio Srbiju da polako napušta svoju ultranacionalističku ideju o "srpskom svijetu" i da umjesto toga teži miru u Bosni i Hercegovini i poboljšanju odnosa sa Kosovom. Vlada Srbije je na ove mudre riječi odgovorila provociranjem srpskog ministra unutrašnjih poslova, inače najproruskijeg člana Vlade, koji je na konferenciji za novinare prošlog utorka izjavio da "srpski svijet" nije prouzrokovao smrt, što nije slučaj za Sloveniju za koju se kaže da je svojom nezavisnošću izazvala građanski rat u bivšoj Jugoslaviji početkom 1990-ih.

Predsjednik Srbije je na jučerašnjem samitu pokušao da smiri igru i ustvrdio da Srbija i Slovenija imaju odlične odnose. Ipak, od početka rata u Ukrajini, odnosi između Srbije i ostalih zemalja Zapadnog Balkana su se nesumnjivo pogoršali. U posljednjih šest mjeseci i rukovodstvo Srbije se udaljilo od EU, ali ovim potezom ostaje pitanje da li je Vučić htio da izvrši pritisak na EU ili je imao nešto drugo na umu. U svakom slučaju, ukrajinski vojni uspjesi u proljeće i početkom septembra promiješali su karte i na Balkanu. Sa sigurnošću se može očekivati da će ratoborna srpska retorika početi da se hladi kako se ruski porazi gomilaju.

Hoće li BiH dobiti status kandidata?

Iako se službeno nije razgovaralo o kritičnom stanju odnosa u Bosni i Hercegovini, znamo da se o ovoj temi barem posredno razgovaralo, jer je Hrvatska pokušala u završnoj izjavi uvrstiti spominjanje ustavnosti sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. ovogodišnjeg samita. U ovom slučaju, naravno, izjava bi se odnosila na kontroverznu izbornu reformu u Bosni i Hercegovini, o kojoj se stavovi Hrvata razlikuju od stavova druga dva naroda. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Džaferović podsjetio je da je to unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine koje se ne tiče direktno Brdo-Briona.

Jedan od glavnih rezultata ovogodišnjeg samita bio je jedinstven poziv EU da BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU. Kako je naglasio predsjednik Pahor, ovo bi bio važan geopolitički potez EU koji će ojačati stabilnost Zapadnog Balkana. U godinu i po dana, ovo je sada treći jedinstveni poziv Slovenije i zemalja Zapadnog Balkana da BiH pruže konkretniju evropsku perspektivu.

Predsjednik Pahor je tokom svoja dva mandata svojom aktivnom politikom sam donio velike promjene u bilateralnim odnosima Slovenije sa Austrijom i Italijom, kao i u događajima na Zapadnom Balkanu, koje slovenačka javnost, čini se, premalo cijeni.

Sporo, ali stabilno kretanje ka Evropi

Na kraju samita lideri nisu usvojili konačnu izjavu, što nije dobar signal za svijet, ali su predsjednici ipak pokazali jedinstvo u mnogim temama. Osim ponovnog poziva da BiH dobije status kandidata, čelnici Zapadnog Balkana zatražili su i od EU solidarnost u rješavanju aktuelne ekonomske i energetske krize. Na kraju su sve zemlje, uključujući i Srbiju, pozvale EU da ukine vizni režim za stanovnike svih zemalja regiona Zapadnog Balkana. Inače, jedina država čijim stanovnicima još trebaju vize za ulazak u EU je Kosovo.

Posljednji Pahorov vrh svakako je uvršten u niz ovogodišnjih događaja koji proširuju evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana. Podsjetimo, ovog ljeta su Albanija i Sjeverna Makedonija konačno dobile status kandidata za članstvo u EU. Dakle, vidimo da se situacija polako, ali istinski mijenja, uprkos kritikama o presporim evropskim integracijama.

Uloga Slovenije u integraciji zemalja regiona u EU sada postaje neizvjesna zbog odlaska predsjednika Pahora, čiji drugi i posljednji predsjednički mandat završava za nekoliko sedmica. Predsjednik Pahor je tokom svoja dva mandata svojom aktivnom politikom sam donio velike promjene u bilateralnim odnosima Slovenije sa Austrijom i Italijom, kao i u događajima na Zapadnom Balkanu, koje slovenačka javnost, čini se, premalo cijeni.

Razlozi za to su naše unutrašnje političke prirode, što je šteta, jer naš odlazeći predsjednik nesumnjivo zaslužuje priznanje za svoj rad u ovoj oblasti. Sada ostaje otvoreno pitanje da li će njegov nasljednik moći nastaviti svoj rad i jačati proces Brdo-Brioni, a time i ulogu Slovenije u regionu Zapadnog Balkana.