Kako su se otkrivali: Milanović Plenkovića, Plenković Schmidta, Schmidt Konakovića...

Piše: Amina Čorbo-Zećo

Mnogo je onih koji žele podjelu Bosne i Hercegovine, koja bi, ispunile li se svi uslovi Dragana Čovića za Izborni zakon mogla postati faktičko stanje države. BiH cijela u tri dijela!
No, kako su se 'neprijatelji' Bosne i Hercegovine međusobno otkrivali je jako interesantno.

Prvo je hrvatski premijer Andrej Plenković poručio 4. oktobra da je predsjednik Zoran Milanović svojim postupcima, odnosno “stvaranjem neprijatelja”, nanio samo štetu bosanskohercegovačkim Hrvatima te da se ponaša kao “ljubomorni luzer” kritikama promjena izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Milanović nije ostao imun na ove izjave, pa je otvoreno kritikovao nesposobnost Plenkovića da svojim lobiranjima i utjecajima omogući nametanje izbornog zakona BiH na način kojim bi se uveo aparthejd i stvorila zajednica HDZ Hrvata.

Pritisnut optužbama predsjednika države Plenkoviću nije ostalo ništa nego da otkrije položaje s kojih je 'pucao'...

"S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, onda je vjerojatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH", prenio je oficijaelni Twitter profil hrvatske vlade riječi premijera Andreja Plenkovića.

I na ovaj način direktno diskreditirao Christiana Schmidta, dokazao da je dio dogovora, a nametanjem izmjena u izbornoj noći Schmidt je dokazao za koga radi! Može li Schmidt s ovako poljuljanim autoritetom nastaviti obnašati ulogu visokog predstavnika u BiH?

Nemamo odgovor na takvo pitanje, a nema ni Schmidt komentar na sve što se čulo iz Hrvatske.

“Neću komentarisati tu izjavu”, reći će Schmidt.

Mnogo ranije tokom mukotrpnih pregovora dvojica će predstavnika tzv. probosanske politike izraziti negodovanje i nazvati nepravdom što Bošnjaci mogu izabrati Hrvatima predstavnike(!?). Bili su to Elmedin Konaković (NIP) i Fahrudin Radončić (SBB).

Jučer, a vjerovatno vođen rezultatima izbora Schmidt spominje samo jednog - Konakovića. 

Dakle, određuje ko su mu partneri unutar BiH za njegove namjere. 

„Ako pogledam u Neum šta smo dobili tamo, nažalost ništa. Možemo reći u Neumu i nisu svi sudjelovali, ja sam imao vrlo intenzivan razgovor s nekim ko se vrlo angažirao u Neumu, sa gospodinom Konakovićem, i on može reći dosta svojih utisaka koje je ponio, ali nažalost nismo ništa uspjeli učiniti u Neumu“, kazat će Schmidt.

Ali suština Schmidtovog poteza, primijetit će Bodo Weber i Kurt Bassuener, i njegova očigledna motivacija – ostaju isti: umiriti jednu etnonacionalističku stranku – bh. ogranak Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), tvrdokorne ratne političke stranke koju je ponovo kontrolirala susjedna Hrvatska posljednjih godina i godinama agitovala za ovu promjenu kao jedinstveni vanjskopolitički cilj.

Štetnom ovu odluku vidi i Andrej Nikolaidis, književnik i kolumnista te smatra da je Schmidt sve vratio na fabrička podešavanja.

„Cementirao je HDZ i sistem etničkih politika. Odluka Visokog predstavnika je usmjerena direktno protiv građanske Bosne i Hercegovine. Budući da vjerujem, budući da sam siguran da Bosna i Hercegovina budućnost ima samo kao građanska, dakle zemlja u kojoj će nosilac suvereniteta biti građanin, a ne narodi, još manje jedna stranka, konkretno HDZ, tvrdim da je odluka Visokog predstavnika antibosanska, antidemokratska, anticivilizacijska, a u korist diskriminacije i devetnaestovjekovnih političkih koncepata.

Znate šta, ne poznajem čovjeka, ali prilično sam siguran da nazovi „vrijednosti“ koje je uzeo u zaštitu svojom odlukom, gospodin Šmit ni u ludilu ne bi promovisao u svojoj zemlji. Ne zato što u njih ne vjeruje – možda i vjeruje. Nego zato što bi to značilo kraj njegove političke karijere“, kazao je Nikolaidis.

I kolega Sead Numanović u autorskom tekstu pod naslovom 'Schmidt NIJE "otvorio vrata za kandidatski status" BiH. Naprotiv!', ukazuje na to Evropska unija (ne)gleda sa simpatijama na aktivnosti Schmidta. To su jasno iskazali u saopćenju za javnost u noći objave odluke!

No, poprilično je jasno ko su unutrašnji, ali i vanjski zagovornici izlaženja u susret HDZ-u koji je već sada nezaobilazan faktor u formiranju vlasti. A, možda i nije, samo je onima koji žele formirati vlast s njima lakše prezentirati u javnosti svoje odluke o takvim koalicijama!