Schmidt je ideja Angele Merkel - HSS i CSU njemački provodnik arhaičnih zahtjeva Čovića i HDZ BiH

Piše: Rasim Belko

Ja sam ideja Angele Merkel, izjavit će Christian Schmidt tokom posjete uredništvu FAZ-a po nominaciji za poziciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Danas, godinu i koji mjesec više, znamo kakva je Schmidt ideja. Baš kao što znamo šta predstavlja još jedna ideja Angele Merkel - Aleksandar Vučić, apsolutni vladar Srbije više od decenije. Jer, kada je Vučiću bilo najkritičnije, poput iznenađujućeg zeca pojavila se Merkel i dala mu vjetar u leđa za učvršćivanje na vlasti.

Prije dolaska i po preuzimanju mandata visokog predstavnika u rijetkim bh. medijima je najavljivana njegova stvarna uloga. Tada su ih prozivali i napadali. Schmidtov rad u nastavku pokazao je tačnost njihove tvrdnje.

No, povezanost Christiana Schmidta sa Hrvatskom demokratskom zajednicom i BiH i Hrvatske i zvaničnicima hrvatske politike ima dublje korijene, koji upućuju na razloge njegovog zagovaranja i djelovanja u interesu Dragana Čovića.

Hanns-Seidel-Stiftung (HSS) je organizacija koja decenijama djeluje i na našim prostorima, ali i pored javno dostupnih podataka bh. politike nisu bile dovoljno ažurne da razotkriju poveznicu HSS-a, Schmidta i HDZ-a. U prvim članovima Statuta HSS-a navodi se da je riječ o organizaciji koja djeluje na temelju kršćanske vrijednosne orijentacije. Baš kao što i oba HDZ-a djeluju na postulatima kršćanske demokratije. Veza HSS-a, HDZ-a i Hrvatske seže još u vrijeme rata u Hrvatsku kada su članovi HSS-a dovozili pomoć u Zagreb.

Klaus Fesinger (HSS) i Dragan Čović na Političkoj akademiji HDZ BiH

Od 1997. godine HSS osniva i filijalu u Zagrebu, na čijem se čelu danas nalazi Aleksandra Markić Boban, prema određenim izvorima, bliska saradnica Bože Skoke. Skoko je inače profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, koji se kao i njegovi politički predstavnici nerijetko miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

Markić - Boban, voditeljica filijale HSS-a u Zagrebu, u intervju za Političku akademiju HDZ-a BiH, s kojom usko sarađuje kaže: Osnivanje Političke akademije HDZ BiH korak je u izgradnji demokratskog i građanskog društva u smislu ciljeva PA HDZ BiH, koji su slični ciljevima naše zaklade (HSS)". Na jedan od semestara Političke akademije HDZ-a dolazio je i direktor Instituta za međunarodne odnose Zaklade Hanns Seidel iz Muenchena, Christiana J. Hegemer.

No, politička i interesna povezanost HSS-a i hrvatske politike seže i u dane Ive Sanadera, a kasnije i Kolinde Grabar Kitarović. Naime, prema tekstovima njemačkog Der Spiegela bivši premijer njemačke savezne zemlje Bavarska Edmund Stoiber iskoristio je svoje političke veze s tadašnjim premijerom Republike Hrvatske Ivom Sanaderom kako bi ostvario prodaju Hypo Group Alpe Adria banke u Hrvatskoj bavarskoj pokrajinskoj banci BayernLB. Istovremeno, HSS je bio ključ za ulazak perjanica hrvatske politike u evropske tokove, tokom pristupanja susjedne zemlje Evropskoj uniji. Tako je HSS organizovao različite panele i konferencije na kojoj je Kolinda Grabar Kitarović promovisala hrvatsku politiku, a kojima su prisustvovali mnogi politički bitni predstavnici EU. S vremenom je HSS jačao i hrvatski utjecaj u Uniji.

No, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, mnogo su važniji sastanci predstavnika Hans Siedel sa političkim kadrovima HDZ-a iz Bosne i Hercegovine. Tako su se predstavnici HSS-a susreli 2016. godine sa Marinkom Čavarom, predsjednikom Federacije i jednim od ključnih ljudi HDZ-a. Tema razgovora, naravno, bio je Izborni zakon BiH i želje stranke Dragana Čovića.

Tokom tog sastanka Čavara je zahvalio HSS-u "na angažmanu u pomoći BiH i istaknuo kako je Federaciji BiH i BiH potrebna Europska unija, a uz to provedba odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, promjena Ustava Federacije BiH i izmjena Izbornog zakona i kroz ove promjene uspostava mehanizama koji će svakom narodu i pojedincu u Federaciji BiH i BiH omogućiti ostvarivanje prava na razini europskih država".

Fesinger i Aleksandra Markić Boban (voditeljice filijale HSS-a u Zagrebu)

A onda smo u kritičnom trenutku, u vrijeme kada su Schmidtovi planovi isplivali u javnost, čuli Manfreda Webera, prvog čovjeka Kluba zastupnika Evropske pučke grupacije u Parlamentu EU kako tokom posjete BiH potencira izmjene Izbornog zakona BiH, kao ključ evropskog puta.

"Mi predstavljamo grupu EPP u EP, najveću političku porodicu u Evropi, i mi smo došli u Sarajevo sa idejom da saslušamo i damo doprinos u toku pregovora, posebno o izbornom zakonu, ali i šire vezano za perspektivu BiH u Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina je buduća zemlja članica Evropske Unije. Vidjeli smo da su svi politički akteri pokazali volju da žele kompromis po pitanju izbornog zakona. Rješavanje ovog pitanja je težak zadatak, ali je ono nužno da bi se za BiH otvorila vrata da postane kandidat za EU", istako je Weber tokom posjete Sarajevu.

Weber je jedan od istaknutih članova fondacije HSS, čiji je Schmidt potpredsjednik.

U julu ove godine organizovano je još jedno zanimljivo druženje. Rukovodstvo HSS-a sastalo se sa predstavnicima bavarskih Hrvata s naših prostora. Sastanku su prisustvovali Markus Soder, bavarski premijer, ministrica u Vladi Bavarske Michaela Kaniber (hrvatskog porijekla), državni ministar Florian Herrmann, kao i najvažniji predstavnici hrvatskih zajednica, klubova i katoličkih misija s područja Bavarske.

Na neformalnom druženju rukovodstvu HSS-a rečeno je kako član te organizacije, član CSU-a, visoki predstavnik Christian Schmidt stavlja se na stranu Bošnjaka i kontinuirano radi protiv Hrvata. Prema šturim medijskim izvještajima Soder, Kaniber i drugi bili su zatečeni ovim informacijama. Dvadesetak dana poslije Schmidt je doživio goraždanski burn out, a malo kasnije, dva mjeseca nakon toga nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH.

Kakva je organizacija HSS i njeno djelovanje, ponajbolje govori djelovanje i česte afere njihovih kadrova. Horst Seehofer, također istaknuti kadar HSS-a i CSU-a u fokus javnosti došao je nakon islamofobičnih stavova da treba zabraniti dolazak u Njemačku iz Turske i arapskih držva, jer politički islam je opasnost po Njemačku.

Sve pobrojano, ali i mnogo toga što ne može stati u jedan tekst u najboljem opisuje da Christian Schmidt ni prilikom imenovanja ni danas nije i neće imati kredibilitet neutralnog predstavnika međunarodne zajednice koji sa pozicije vrhovnog tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH treba da osigura uvođenje evropskih i demokratskih standarda. Zato se dobro upućeni i oni koji od starta upozoravaju na Schmidta i ne čude njegovom HDZ/kršćanskom nametanju zakona iz davne prošlosti kako bi osigurao kontinuitet u vlasti svojim partnerima.

Otud i ono tumačenje Ive Komšića da Schmidt nije doživio veće negodovanje u Njemačkoj, jer i Komšić i Schmidt više gledaju šta kaže CSU, HSS, Bavarska, a ne zvanična njemačka vlast.

No, problem politika koje se kandiduju i predstavljaju kao državotvorne za Bosnu i Hercegovinu što nikada na vrijeme ne čitaju i ne shvataju upozorenja da ono što dolazi sa Zapada nije uvijek zapadnjačko. U Schmidtovom slučaju više je arhaično!