SKUPŠTINA ODRŽANA, ALI UPRAVLJAČKA STRUKTURA ISTA Tužioci i dalje istražuju Uzunovića, on i dalje direktor

Pipe: A. Čorbo-Zećo

Skoro godinu dana čekalo se na održavanje redovne Skupštine dioničara Bosnalijeka d.d. Ista će se održati 19. septembra, nakon mjeseci natezanja, a na istoj je usvojen Godišnji izvještaj o poslovanju Društva za 2021. godinu sa finansijskim izvještajima, Izvještaj vanjskog revizora te izvještaji Nadzornog odbora i Odbora za reviziju.

Podijeljene su dividende, ali narodski rečeno nakon toga 'sve je isto, a i on je još tu'.

U upravljačku strukturu ušli su novi ljudi (AS Holding i Hercegovinalijek), očekivala se promjena koja će značiti transparentnije djelovanje.

Ali, na čelu Bosnalijeka i dalje je Nedim Uzunović, direktor koji je dva puta hapšen, a za kojeg su mediji pisali da Bosnalijek želi prodati kako bi sakrio nezakonito poslovanje ranijih godina.

I bez obzira na 'prividan' mir u Bosnalijeku, koji je iznenada došao, nakon više mjesečnih prepucavanja i najtežih optužbi, istražni organi ne miruju.

Odluka o smjeni NO, makar po očekivanjima malih dioničara zapravo je trebala biti uvod u konačnu smjenu predsjednika uprave Nedima Uzunovića, koji je godinama opterećen raznim aferama i pravosudnim istragama u okviru kojih je dva puta i hapšen, a zbog sumnji na pranje novca i mahinacije dionicama Bosnalijeka.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo intenzivno radi na istrazi, a u okviru koje je bio uhapšen i Uzunović.

„Istraga u navedenom predmetu je u toku. Kada bude donesena konačna tužilačka odluka, obavijestit ćemo javnost“, kazala je za Patriju Azra Bavčić, glasnogovornica Tužilaštva KS.

Podsjećamo, istrage protiv osumnjičenog Nedima Uzunovića vrši se zbog sumnje da je kao v.d. direktora, a kasnije direktor privrednog društva Bosnalijek u periodu od 31.03.2014.godine, propustio da obavi svoje službene dužnosti, propisane odredbama zakona i pravilnika i zloupotreba na način da nije dostavio Komisiji za vrijednosne papire FBiH podatke važne za poslovanje, a koji se tiču osoba koje su bile u direktnoj vezi s kupovinom dionica Bosnalijeka a imale su pristup povlaštenim informacijama u navedenom privrednom društvu.
 
Osim istrage na kantonalnom nivou i državnim organima je priča Bosnalijek dobro poznata. Podsjetit ćemo da je Državni sud pomalo čudnom i neočekivanom odlukom Uzunoviću ukinuo neke od mjera zabrane i omogućio da ponovo upravlja i raspolaže sredstvima kompanije.

Nakon toga počela je priča o tome kako je Uzunović krenuo u kampanju lobiranja koja bi trebala rezultirati time da Galenika preuzme većinsko vlasništvo nad Bosnalijekom.

Nakon održane skupštine i ta je priča utihnula.

I Transparency international je više puta upozoravao na neobjašnjivo dug i neefikasan proces u aferi Bosnalijek, a ne treba sumnjati da je ovo je jedan od primjera koje i Sjedinjene Američke Države imaju u vidu kada kritikuju bh. vlast i pravosuđe zbog izostanka borbe protiv korupcije.