Može li situacija na Kosovu utjecati na regionalne odnose i u kom smjeru?

SARAJEVO, (Patria) - Može li se situacija na Kosovu odraziti na odnose među zemljama u regiji? Posebno uzimajući u obzir da odnosa, dobrih, nema odavno. Zbog čega pojedina otvorena pitanja stoje otvorena četvrt vijeka. Ima li nade za poboljšanje?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić traži zajednice srpskih opština na Kosovu. A Priština neće prihvatiti da u zemlji ima Republiku Srpsku, mišljenja su pojedini sagovornici. Stoga kriza na Kosovu neće jenjavati. Ali se, smatraju poznavaoci evopske politike, eskalacije neće dozvoliti.

“Mislim da EU, a prvenstveno njene najveće države članice, a govorim o Francuskoj i Njemačkoj, razumiju da domaće političke elite koriste ovu situaciju u svoje dnevno-političke svrhe. Ništa od toga nije realno, ništa od toga nije na nivou građana. Da tu ima nečeg velikog, do sada bi neko reagovao”, rekao je Nemanja Štiplija, stručnjak za evropsku politiku.

No, izgradnja dobrih odnosa u regiji za BiH težak je posao. Jer često, upravo njeni prvi susjedi, i jesu izvor nestabilnosti. I faktor miješanja u njenu unutrašnju politiku. A Zapad, smatraju u Regonalnoj akademiji za razvoj demokratije iz Beograda, nema odgovor na nacionalističku politiku lidera u regiji. Poput onih Milorada Dodika, da će sa sobom odnijeti 49% BiH. A od kojih se Vučić ne ograđuje.

“Podržava teritorijalni integritet BiH ali ne govori o suverenitetu. Zato što smatra da su narodi suvereni. To je na jedan način jedna politika koja ostala iz 90-ih, koju Aleksandar Vučić i danas sprovodi i ona je i dalje živa u Beogradu”, naveo je Balša Božović iz Regionalne akademije za razvoj demokratije.

A nacionalistička politika iz Srbije, smatra Božović, ohrabrila je i Zagreb da, kako kaže, pokuša uzeti dio kolača. Počelo se sa negiranjem genocida, preko miješanja u unutrašnju politiku BiH i izbornog procesa. A došlo do zahtjeva da hrvatski vojnici budu dio kontigenta misije EUFOR-a u BiH, što je, prema riječima stručnjaka, bio najopasniji momenat.

“Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske dolazi u BiH ali nikada ne dolazi u Sarajevo. Bio je u Jajcu, bio je u HNK, sad je bio na Kupresu, da li to on zacrtava svojim posjetama ustvari granice nekog budućeg trećeg entiteta neke buduće Herceg Bosne itd. To je meni zabrinjavajuće. Te priče oko genocida, oslobađanje BiH, to su opet priče koje trebaju odvlačiti pažnju od prave stvari”, mišljenja je vojni analitičar Neven Kazazović.

U posljendih 10 godina došlo je do degradiranja odnosa sa Srbijom i Hrvatskom, smatra bivši diplomata Nerkez Arifhodžić. Čak, kaže, i do mobilizacije diplomatije.

“Konkretno Hrvatske, iz određenih razloga, u djelovanju protiv interesa BiH. S druge strane imamo nastavak jedne politike iz Republike Srbije koja naglašava i prenaglašava jednu specifičnost u tzv. posebnim vezama sa jednim entitetom u BiH. Nije dobro. Zemlja koja nema sređene odnose, ne može biti ni sama sigurna”, dodao je Arifhodžić.

Prioritet novoj vlasti, poručuje Arifhodžić, morati će biti rješavanje otvorenih pitanja. A brojna su. Od procesuiranja ratnih zločina, do demarkacije granica. Dok sporazum sa Hrvatskom postoji, ali nisu ga ratifikovali državni parlamenti, ugovor sa Srbijom još nije ni potpisan, a posljednji sastanak između državnih komisija održan je prije 12 godina, piše N1.