(Patria) - Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH u posljednje vrijeme čest je gost u medijima. U mnogobrojnim intervjuima odgovarao je na veliki broj pitanja, a u vezi s njegovim imenovanjem na ovu funkciju.
No, jedno pitanje nije mu direktno ni postavljeno, pa smo kontaktirali Kajganića. Pitanje je bilo vrlo jednostavno – poštujete li vi lično presudu izrečenu u Hagu za počinjen genocid u Srebrenici?
„Ja sam legalista i naravno da poštujem i priznajem sve pravomoćne presude, za sva krivična djela, pa tako i presude za krivično djelo genocida. Napominjem da su u Posebnom odjelu za ratne zločine, dok sam bio na čelu tog Odjela, podizane optužnice i donesene presude za krivično djelo genocida i pomaganja u genocidu, a tako će vjerujem biti i u budućnosti“, kazao je Kajganić.
Također smo željeli čuti i pojašnjenje u vezi s pričom oko negiranja genocida i činjenice da nema niti jedne optužnice za takvo djelo, iako je na desetine prijava za ovo krivično djelo.
„Što se tiče nedostataka sudske praske u odnosu na dopunu člana 145a. KZ BiH, u okviru Tužilaštva BiH rađena je analiza dostupne domaće i međunarodne sudske prakse te je ustanovljeno da je konkretno u slučaju negiranja Holokausta Evropski sud za ljudska prava zauzeo stanovište da se radi o zloupotrebi prava na slobodi izražavanja što je u mnogome tužiocima olakšalo procesuiranje negiranja Holokausta, što nije slučaj kod odredbe člana 145a KZ BiH (kod negiranja genocida i ratnih zločina treba dokazati da je ono takvo da bi moglo izazvati nasilje, za razliku od Holokausta gdje to ne treba dokazivati)“, kazao je Kajganić.
Sa druge strane, u prethodnom periodu Tužilaštvo BiH je, napominjen, podiglo je više optužnica zbog krivičnog djela Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a (između ostalih Mandić-Elta, Fatmir Alispahić i Ravnogorski pokret), pri čemu je samo u jednom donesena osuđujuća presuda koja još nije pravosnažna, budući da je u navedenom predmetu prvostepena presuda bila oslobađajuća.
„Dakle, evidentno je da još nemamo pravosnažnu osuđujuću presudu za krivično djelo iz člana 145a. KZ BiH.
Također, skrećemo pažnju na činjenicu da je od 2021. godine u Tužilaštvu BiH formiran 71 predmet koji se odnosi na Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, te da niti jedan nije formiran na osnovu zaprimljenog izvještaja o učinjenom krivičnom djelu dostavljenom od strane policijskog organa, sa dokazima, iskazima svjedoka i svim što je potrebno.
Korisno je napomenuti da je 40 prijava podneseno putem e-maila i da značajan broj podnosilaca prijava nije pokazao spremnost na dalju saradnju ali i da je evidentirano 14 anonimnih prijava u kojim slučajevima se ne može ni očekivati saradnja sa podnosiocima prijave“, dodao je Kajganić.
Dakle, obzirom da je Sud BiH u prethodnom periodu skoro pa u pravilu donosio oslobađajuće presude, vjerujem da će osuđujuća presuda ukoliko bude potvrđena pokazati kako treba pristupiti procesuiranju krivičnog djela Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a u budućnosti.
(A.Č.Z.)