SASLUŠANJE UBICE DEMOKRATIJE Schmidt će AFET-u morati objasniti zašto je pucao u temelje evropskih vrijednosti!

Piše: Rasim Belko

U jutro 30. novembra jedan će Nijemac morati odgovarati na mnogo pitanja od kojih se neće skrivati i braniti kako se branio pred bosanskohercegovačkom javnosti. Zvanično, visoki predstavnik Christian Schmidt pozvan je na saslušanje pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET). De facto bit će to raportiranje uživo o jednostavnom pitanju - zaašto je mimo pravila i postulata demokratije u Bosni i Hercegovini uveo, van svake razumne sumnje, antidemokratske izborne i ustavne izmjene. 

Neće se Schmidt evropskim parlamentarcima poput Tineke Strik moći obraćati kao bh. novinarima da ga se ne pitaju neka pitanja. Naprotiv, morat će odgovarati na najneugodnija pitanja koja će mu se postaviti otkako je demokratski napredak Bosne i Hercegovine vratio daleko unazad. 

Jer, za razliku od izvještaja koji sam sa svojim Uredom podnosi Vijeću sigurnosti UN, bez propitivanja onog što je napisao i onog što je u izvještajnom periodu uradio, njegovo djelovanje konačno će biti direktno propitivano. A Schmidt će morati odgovarati šta mu je bila namjera kada je netom po zatvaranju birališta odlučio suštinski mijenjati pravila i Ustav FBiH. 

Zasigurno će visoki predstavnik biti pitan u kojim je to evropskim i demokratskim vrijednostima našao uporište da to učini u tom momentumu. I odgovora neće naći, jer ne postoji evropska praksa u kojoj se to dogodilo u godini izbora, a kamo li u trenutku dok se počinju zbrajati glasovi. Postojali su pokušaji tih promjena u nekim zemljama EU, ali su ih sudovi po automatizmu stavljali van snage. O tome je vrlo jasno govorio i Sven Alkalaj, ambasador BiH u UN-u. 

"U Bugarskoj, Rumuniji i Grčkoj, putem domaćih ili međunarodnih sudova, došlo je do sudskog stavljanja van snage svih izmjena izbornih pravila neposredno prije ili nakon održavanja izbora, što su sudske instance vidjele kao direktan napad na demokratiju. Isto tako, u Sjedinjenim Američkim Državama, Vrhovni sudovi su stavljali van snage izmjenu izbornih pravila neposredno pred održavanje izbora ili kada je tim izbornim pravilima onemogućeno pojedinim etničkim grupama definiranim po boji kože da ostvare svoja građanska prava. To je bilo u slučajevima Purcell vs. Gonzales i Merrill vs. Milligan", naveo je Alkalaj u svom govoru. 

Nema sumnje da to znaju i članovi AFET-a, baš kao što znaju da je to frontalni udar na demokratiju. 

Još jedno pitanje bi moglo Schmidtu zadati glavobolju. Presude Evropskog suda za ljudska prava već godinama se ne provode, neke duže od decenije. Schmidt u izvještaju navodi da je to pitanje ostavio da riješe domaći političari. Dakle, isti oni političari koji nisu riješili pitanje Izbornog zakona BiH sada po Schmidtovom mišljenju treba da riješe pitanja koja traju kao i ona koja je on sam riješio. Postavlja se pitanje zašto Schmidt nije sve riješio u jednom paketu i to prije početka izborne godine, odnosno zašto nije sačekao sljedeću, neizbornu godinu, pa sve skupa riješio. Kako to da pitanje koje po Ustavu BiH ima primat, a ljudska prava imaju, prepušta na dogovor liderima koji očito ne mogu iznaći rješenje, a pitanja političke zastupljenosti ad hoc rješava, uz svu pobunu i tenzije koje izaziva tim pitanjem. I nadasve, sva kršenja postulata demokratije. 

Očekivati je da članovi AFET-a priupitaju Schmidta i o porukama Vlade Hrvatske da su oni učestvovali u kreiranju nametnutih izbornih i ustavnih rješenja. Jer, to se direktno može karakterisati kao poništavanje samostalnosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Schmidt je vrhovni tumač Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, ključ provođenja civilnih aspekata tog sporazuma, a po porukama iz Zagreba ispostavlja se da je vanjskopolitička moneta Hrvatske za ostvarivanje njihovih ciljeva. 

Zbog toga bi ga europalamentarci mogli pitati zašto se konsultovao sa Zagrebom, a nije sa Briselom. Zašto je olako prelazio preko upozorenja koja su stizala iz centra EU, pa čak i preko Delegacije EU, ali i drugih centara moći, poput Berlina. 

Schmidt je dakle ignorisao direktna upozorenja institucija Unije i pojedinačnih zemalja. Zbog toga će, što je već i najavljeno, biti susretnut sa zahtjevom da svoju odluku povuče. Najavila je to jedna od inicijatorica njegovog pojavljivanja pred AFET-om Tineke Strik. Očekivati je da će joj se i drugi u tome pridružiti, jer očito evropski parlamentarci shvataju da bi olako prelaženje preko Schmidtovog pucnja u demokratiju mogao postati opasan presedan koji bi u budućnosti mogli koristititi i neki desničarski centri kada dođu na vlast. 

Evropski parlamentarci zasigurno su informisani i o apelacijama Ustavnom sudu povodom Schmidtovih odluka, pa bi diskusija koju će sa Schmidtom voditi mogla biti vrlo jednostavno uputstvo sudijama tog suda u odlučivanju po apelacijama. Schmidt je očito Bosnu i Hercegovinu gurnuo u etnički aparthejd sos, a gorke okuse te odluke mogle bi biti vrlo štetne kao podloga za one koji i u EU ne mare previše za demokratiju. 

Zato Schmidtu savjetujemo da ponese mnogo vode na saslušanje. Jer, braniti neodbranjivo je teško, faktički nemoguće. Naročito u epicentru evropskih normativnih i svih drugih vrijednosti. U Bosni i Hercegovini je lako forsirati silu, naročito uz nepoštenu podršku Washingtona i Londona, ali pred europarlamentarcima to mu neće piti vode. 

Možda je ovo mala šansa da se svjetlo demokratije ne ugasi u Bosni i Hercegovini, pa se nadam da će članovi AFET-a biti svjesni vrijednosti novembarskog saslušanja. Možda će nakon svega 2. oktobar ostati dan kada je u BiH ubijena demokratija, ali ako se ništa konkretno ne desi, oktobar bi se mogao ponoviti i drugdje. Ovisno o tome ko ima pristup prekidaču!