ZBOG 9. JANUARA DVIJE HILJADE SRPSKO - RUSKIH DOBROVOLJACA UŠLO U BiH Hoće li Schmidt reagovati prije nego se haos rasplamsa?

Piše: Rasim Belko

Ne posustaje, ni u vremenu blagdana Milorad Dodik, ako ne iz pristojnosti koja ga je odavno napustila, barem je trebao ćutati ovih dana iz poštovanja spram svojih strateških partnera iz HDZ-a. Ali, Dodik ne propušta priliku da otkriva svoje rušilačke i separatističke planove. 

Ne prođe ni dan da Dodik, njegov SNSD i kružok antidržavnih akademika ne udare na temelje Bosne i Hercegovine. I danas je predsjednik SNSD-a poručio da će neustavni dan RS, 9. januar, slaviti ma šta uradili Ustavni sud Bosne i Hercegovine ili kako ga naziva turista iz Njemačke, a zapravo visoki predstavnik Christian Schmidt. 

I odveć je jasno da Tužilaštvo koje je isporučeno Dodiku nema namjeru reagovati zbog Dodikovog djelovanja protiv države i njenog Ustavnog suda. Jer, previše je januara prošlo, a ništa se nije desilo. No, Schmidt bi konačno morao djelovati. I uraditi ono što mu je više puta u javnosti traženo, ukinuti “praznik” koji je bio početak najmonstruoznijih zločina, međunarodno presuđenog genocida, etničkog čišćenja, silovanja…

No, uoči ovog 9. januara, kojeg Dodikovi strateški planeri ovaj put sele u Istočno Sarajevo nameću se dva pitanja. Prvo je šta će učiniti OHR i Christian Schmidt?

Prije dva dana bila je godišnjica otkako nas je napustio Paddy Ashdown, jedan od rijetkih visokih predstavnika koji je u Bosni i Hercegovini vidio stvarnu sliku i uviđao otkud pušu destabilizirajući vjetrovi. Ashdowna se zato i na pomen njegovog imena plaše separatističke snage, dok se sa Schmidtom poigravaju u javnosti, tretirajući ga kao prolaznika i prkoseći njemu ruše državu čiji ustavni poredak Schmidt mora zaštititi. 

No, ovaj put na Schmidtu nije odgovornost da samo štiti ustavni poredak. Informacije sagovornika Patrije kazuju da su u Bosnu i Hercegovinu ušlo oko dvije hiljade srpsko-ruskih dobrovoljaca i da će oni 9. januara biti u Istočnom Sarajevu. Na nekoliko kilometara od srca glavnog grada Bosne i Hercegovine boravit će dobrovoljci kojima cilj nije da plešu i pjevaju mitomanske srpske pjesme. Njihov cilj je destabilizacija, poput one na Kosovu ili u Crnoj Gori. 

Stoga je na Schmidtu da razmisli hoće li djelovati, jer kosovski scenarij savršen je primjer koliko je i manji incident teško riješiti. Schmidt bi zato trebao razmisliti hoće li djelovati, jer ako se i na ulazu u Sarajevo dese kakve barikade, Balkan će biti na ivici eksplozije. 

Osim Schmidta trebale bi porazmisliti članice Kvinte i podržati visokog predstavnika da konačno djeluje. Dodikovo ponašanje pokazuje da se osjeća dovoljno silnim i sigurnim, koliko zbog zaleđa Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, toliko i zbog pasivnosti međunarodne zajednice. Ojačan dobrovoljcima spremnim da odmah djeluju Dodik može biti mnogo veći problem od onog što je do sada radio u Bosni i Hercegovini. 

Deveti januar više nije samo sol na ranu onima koji su djecu, braću, roditelje tražili po grobnicama, nije samo problem ni silovanih, protjeranih, zarobljenih. Taj deveti januarski dan postaje prilično opasna varnica u Bosni i Hercegovini u kojoj je kombinovano Dodikova i politika međunarodne zajednice izazvala tenzije i nemir. 

Ne znam ima li Schmidt informacije o srpsko - ruskim dobrovoljcima, ali bi bilo dobro, ako ne iz drugih, da iz tog razloga konačno djeluje. 

Drugo pitanje devetojanuarske zagonetke je kosovski balon. Tenzije su kontinuirane, iz Prištine su počele stizati najave da ukoliko mirovne snage KFOR-a ne krenu u ukidanje Vučićevih barikada, krenut će kosovska policija. 

To je neminovno sukob, manjih ili većih razmjera posebno gledajući kompletnu regionalnu nestabilnost. Milorad Dodik najavio je već da će entitet Republika srpska pomoći Srbima na Kosovu. Možda računa upravo na te dvije hiljade dobrovoljaca, a možda će njegova pomoć kosovskim srbima biti neka vrsta incidenata u Bosni i Hercegovini, kako bi Beograd dobio bolju pregovaračku poziciju. 

Istovremeno ni Demokratski front Crne gore, zapravo stranka SPC-a i zvaničnog Beograda nije ostao imun na kosovske događaje i oni najavljuju pomoć Srbima na sjeveru Kosova. 

Kuda će to sve odvesti teško je i zamisliti, ali jedno je sigurno, region bi se u tom slučaju ozbiljno mogao destabilizirati. 

I zato je na Schmidtu, ali i onima koji odlučuju o odlukama OHR-a da ovaj put budu odlučniji. Oklijevanje devedesetih, nakon agresije na Sloveniju i Hrvatsku dovelo je do teškog krvoprolića u BiH i na Kosovu. 

Nema dileme da bi uz američku, britansku i podršku EU Schmidt u mogome doprinio regionalnoj stabilnosti djelovanjem po pitanju 9. januara, jer osim njegovog značenja, trag koji ostavljaju defilei policijskih i drugih formacija izaziva strah novog haosa, pogotovo s već opisanog regionalnog haosa. 

Izražavanje zabrinutosti ne znači previše. Ni deklarativna podrška BiH nije djelovanje. Jer, ni prijetnje visokog predstavnika da će nešto učiniti u Rs nisu zaustavile Dodika, Dodik osim 9. januara najavljuje i ponovni pokušaj protuustavnog usvajanja zakona o imovini. 

Opasnost je stvarna i vidljiva golim okom. Spremnost međunarodne zajednice je deklarativna i dok ne postane faktička i na terenu vidljiva destabilizirajući faktori bit će sve jači u svojim rušilačkim pohodima!