ANALIZA Zakon o državnoj imovini u NSRs je nastavak antidržavne politike, odsutno poznavanje geopolitičkih dinamika

(Patria) - Donošenje Zakona o nepokretnoj imovini u Skupštini entiteta Rs samo je kontinuitet politike desuverenizacije Bosne i Hercegovine, od strane tamošnjih vladajućih struktura. Jasno je da titular državne imovine jeste BiH, imajući u vidu da je Dejtonskim mirovnim sporazumom nastavila kontinuitet Republike BiH kao međunarodnopravnog subjekta. 

Navodi ovo u analizi dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo i dodaje, oba entiteta - kao proizvodi rata - svoju egzistenciju crpe iz BiH pa ne mogu imati imovinu osim onu koja im se zakonom koji usvoji Parlament BiH dodijeli na korištenje radi funkcionisanja javne vlasti.

“Svako drugo rješenje je prvi korak ka nečemu što ja nazivam "unutrašnjom secesijom", a radi se o tome da se ključna infrastruktura i imovina, nakon što bi je preuzeo entitet Rs a, privatizira od strane države Srbije, već smo imali takve namjere sa Hidroelektranama na Trebišnjici. Ovo pitanje "unutrašnje secesije" treba promatrati i kroz diskurs srbijanskih zvaničnika koji u kontinuitetu izostavljaju da u svom deklarativnom naglašavanju poštivanja teritorijalnog integriteta BiH naglase i poštovanje suvereniteta. Privatizacijom ključne insfrastrukture i imovine od strane države koja kroz nastupe vladinih zvaničnika promovira sofisticirane verzije velikodržavnih projekata, čitaj "Srpski svet" prepustilo bi joj se suvereno raspolaganje onim što može biti samo vlasništvo države i o prenosu čega ili ustupanju na korištenje može odlučivati samo država Bosna i Hercegovina”, poručuje Turčalo. 

U ovom kontekstu, kako kaže, treba promatrati i projekat Buk Bijela. 

“Tu nije samo bitno ukazati na nepovoljnu činjenicu da je susjedna Srbija većinski vlasnik kompanije koja bi upravljala tom hidroelektranom čime se više ugrožava energetska sigurnost BiH nego se nastoji i rijeka Drina u tom području uknjižiti na entitet Rs. A rijeka Drina je međunarodna granica te entitet ni na koji način ne može biti njezin vlasnik. Reakcije koje smo dobili su mješavina očekivanih - u vidu najavljenih apelacija - i simplificiranih opravdanja o tome kako Milorad Dodik vodi dvostruku politiku, pa je ovaj zakon za njegove unutrašnje potrebe u entitetu Rs. Taj nivo površnosti pokazuje odsustvo bilo kakvog poznavanja i razumijevanja geopolitičkih dinamika na mikro i makronivou”, dodaje Turčalo. 

Podsjeća da su u Atlantskoj inicijativi prije nekoliko godina objavili iscrpnu analizu o državi i njezinoj imovini uz niz preporuka. 

“Iz ovoga što entitet Rs radi očigledno je da tamošnje strukture vlasti nisu spremne da prihvate niti samu činjenicu da je BiH država te da cilj riješenje pitanja državne imovine ne može biti njezina desuverenizacija, odnosno disolucija države ili secesija njenog bilo kojeg dijela i da riješenja ne mogu biti u suprotnosti sa Ustavom BiH, međunarodnim ugovorima koje je BiH potpisala te presudama sudova u BiH. Ono što smo tada 2014. godine naveli u analizi jeste da status državne imovine treba biti normiran zakonom koji će usvojiti Parlament BiH i da se tim zakonom normira da je titular vlasništva nad državnom imovinom u BiH država Bosna i Hercegovina, da se prijenos vlasništva, ustupanje prava na korištenje ili ubiranje plodova državne imovine BiH može vršiti samo u slučajevima kako se to navede u zakonu, a raspored prihoda ostvarenih tim putem bude utvrđen stim zakonom, zaključuje Turčalo.