Ustavni sud između pritisaka i opasnosti uvođenja nove prakse: Diskriminacija dozvoljena, a i izmjene nakon izbora!

Piše: A. Čorbo-Zećo

Nakon što je završeno plenarno zasjedanje Ustavnog suda BiH I nakon što Ustavni sud BiH ponovo nije donio odluku o zahtjevima Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je tražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt apelacija će biti predmetom zanimanja javnosti sve do marta za kada je prolongirana za plenarnu sjednicu u ovom mjesecu.

Podsjetimo, izvjestiteljica u ovom slučaju je švicarska sutkinja Helen Keller. Ona je sa stručnim službama i savjetnicima u Ustavnom sudu BiH bila pripremila prijedlog odluke kojim se odbijaju zahtjevi Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Keller je ovaj prijedlog sačinila nakon pritisaka iz OHR-a. Nju je, kako je pisala Istraga, podržala i Valerija Galić koja je za sutkinju Ustavnog suda BiH imenovana na prijedlog HDZ-a BiH. 

Kako prijedlog sutkinje Keller nije dobio potrebnu većinu, odluka nije donesena i predmet će opet biti razmatran u martu. 

Ali, sudije, iako pod pritiskom međunarodne zajednice i direktno Christiana Schmidta znaju da odlukom uvode praksu, a šta to znači?

Ukoliko bi definitivno odbili apelacije praksa bi značila da je moguće mijenjati izborna pravila nakon održanih izbora, pa će svaka vladajuća koalicija, ma ko je činio, mijenjati Izborni zakon Bosne i Hercegovine u svoju korist nakon održanih izbora, da je diskriminacija dozvoljena ako je u korist neke od političkih stranaka, recimo HDZ-a, da je moguće koristiti dva različita popisa stanovništva (1991. i 2013.) ako je u korist neke od političkih stranaka, radi povoljnijeg položaja HDZ-a u procesu formiranja vlasti.

Netačne su tvrdnje da bi pozitivna odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine bila u korist neke od političkih grupacija, na način da bi se, kako to netačno tvrde iz Osmorke, koristila prethodna pravila za popunjavanje Doma naroda FBiH. Dokaz tome vidi se iz odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2009. godine  kada je odluka tadašnjeg visokog predstavnika o izborima u Gradu Mostaru utvrđena neustavnom i stavljena van snage, ali nisu korištena prethodna pravila za izbore u Mostaru. 

U okviru pozitivne odluke po Komšićevom zahtjevu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine će radi zaštite kontinuiteta vlasti imati obavezu da ponudi instrukciju kako će se postupati nakon stavljanja van snage neustavnih dijelova Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nastalih temeljem odluka visokog predstavnika.

No, za sve ćemo ipak morati sačekati mart 2023. godine. Sada, međutim, postoji druga opasnost. Ukoliko Predstavnički dom FBiH do marta imenuje ustavnog sudiju bliskog HDZ-u BiH, postoji mogućnost da bude dovoljno ruku za odbacivanje zahtjeva Željka Komšića i Šefika Džaferovića.