Osmanović: Teritorija Igmana predodređena je da pamti velike događaje i datume

(Patria) - Tradicionalnim maršem više hiljada antifašista iz Bosne i Hercegovine, regiona i evropskih zemalja, te polaganjem cvijeća na spomen obilježju pripadnicima Prve proleterske brigade, danas je u podnožju planine Igman obilježena 81. godišnjica od Igmanskog marša. U noći između 27. i 28. januara 1942. godine, petstotinjak ljudi krenulo je putem slobode, kako bi prešli na teritoriju Foče, u borbi za opstanak i goli život.

Među onima koji su danas položili cvijeće na spomen obilježje, bio je i ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović koji je obraćajući se prisutnima istakao kako je područje Igmana predodređeno da pamti velike događaje.

“Danas se nalazimo na historijskom mjestu, mjestu na kojem se prije 81 godinu dogodila jedna od najslavnijih epizoda iz Narodno-oslobodilačke borbe. Pod pritiskom neprijateljske ruke, i u goloj borbi za slobodu 500 boraca krenulo je putem koji je garantovao opstanak, i napuštanje okupatorskog obruča fašističke ideologije.

Ova teritorija, sama po sebi, predodređena je da pamti velike događaje i datume, one pobjedničke, i danas u podnožju planine Igman svjedočimo opstanku našeg naroda. Naša historija nas uči da za ovaj narod nema onog nedostižnog, ima teških dana, ali za nas nema neosvojivog bedema i nema poraza”, istakao je ministar Osmanović.

Govoreći o borbi za slobodu četrdesetih godina prošlog stoljeća, ministar Osmanović podsjetio je kako je ta sloboda bila ugrožena i devedesetih godina, pod rukom fašističkih idelogija koje su, nažalost, prisutne i danas.

“Ono što su ovi ljudi stekli u noći između 27. i 28. januara prije 81 godinu, značilo je slobodu. Teško stečenu slobodu, koja je ugrožena pedesetak godina poslije, na ovim istim prostorima, u podnožju planine Igman, od strane neprijatelja koji je htio da uništi jedan narod. Iako smo i danas svjedoci govora mržnje, te huškačkih ideologija koje graniče s fašizmom, poručujemo da ćemo se oduprijeti, te nećemo biti žrtve takvih licemjernih istupa. Ovdje smo da zajednički njegujemo kulturu sjećanja, ali i odamo počast i priznanje našim sinovima koji su branili jedan grad i jedinu domovinu. Podarili su nam slobodu tih četrdesetih godina, ali i devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je Bosna i Hercegovina još jednom bila plijen okupatora, koji nije uspio u svojoj namjeri”, naglasio je ministar Osmanović.

Poručio je i da je duh antifašizma prisutan među našim narodom, i pored svega što su prošli, ali i danas prolaze.

“U tome leži snaga jednog naroda, koji je dovoljno jak da se suprotstavi svim neprijateljskim retorikama. Duh antifašizma njegujemo zajednički, i kao takvog potrebno ga je čuvati kao tekovinu civilizacije, a on će biti naše trajno opredjeljenje i u budućnosti”, današnja poruka je sa Igmana.

Igmanski marš je vojna operacija iz Drugog svjetskog rata, kada su borci Prve proleterske brigade iz opsade jakih njemačkih snaga na Romaniji krenulo u proboj prema Sarajevu. Njihov plan je bio da se domognu tada oslobođene Foče. Proboj je započeo 25. januara. Za dva dana su došli u Sarajevsko polje. Najteži dio je bio početak uspona na Igman.  

Prelaz preko Igmana je izveden noću između 27. i 28. januara, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći. Taj marš je postao legendaran u upamćen i po 40 teško promrzlih boraca koji su prebačeni na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova tijela bez narkoze.