Kapidžić: Dok sam ja član Komisije neće biti nove izgradnje na mjestu Električne centrale na Marijin Dvoru

(Patria) - Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Faruk Kapidžić kazao je kako se Komisiji niko nije obratio od zvaničnih institucija u vezi sa obrušavanjem lokaliteta Električne centrale u ulici Hiseta, te da prozivanje Komisije na društvenim mrežama neće imati nikakve koristi. 

Kapidžić podsjeća da Komisija ima tri člana koje imenuje Predsjedništvo BiH i to dva člana iz entiteta Federacije BiH, a jedan član iz entiteta Republika srpska. Sadašnji sastav Komisije je treći saziv od kada Komisija zvanično postoji odnosno od 2002. godine.

"Sve odluke se mogu donijeti samo koncenzusom na sjednicama koje saziva presjedavajući Komisije. Presjedavajući se rotira svakih 10 mjeseci, a trenutni presjedavajući je gospodin Zoran Mikulić. Sjedište Komisije je u Sarajevu, a kancelarije su u prošlom sazivu otvorene i u Mostaru i u Banjaluci", naveo je Kapidžić.

On je kazao da je u protekle dvije godine od kada je član Komisije, zvanično tražio od Predsjedništva Bosne i Hercegovine, da imenuje dva člana komisije koja nedostaju po Anex-u 8 Deytonskog sporazuma, a koji definiše formiranje i rad Komisije, što bi riješilo trenutne političke blokade koje se sporadično i od slučaja do slučaja dešavaju od strane člana Komisije koji dolazi iz entiteta Republika srpska.

Govorio je o Odluci o Historijskom urbanom krajoliku Sarajevo (HUK) koja je donesena u prošlom sazivu.

"Moja borba tokom 2020. godine, dok sam obnašao funkciju kantonalnog ministra prostornog uređenja KS, da se takva odluka ne donese, nažalost nije urodila plodom, iako sam konkretnom argumentacijom detektovao i najavio sve probleme koje će zadesiti opštine Centar i Stari Grad. I tada sam bio, kao što sam i sada, stanovišta da je takva odluka potrebna, ali ne u formi i u obuhvatu kako je donesena, te da ista mora biti promijenjena! Kada sam u februaru 2021. godine zaprimio dužnost člana Komisije, u prva četiri mjeseca smo napravili Prijedlog izmjene odluke, a koja je obuhvatala ispravljanje svih manjkavosti i propusta trenutne Odluke, kao i smanjivanje granica obuhvata nacionalnog spomenika na samo onaj dio koji je stvarno potreban.

U julu 2021. godine taj Prijedlog izmjene odluke HUK Sarajevo je nekoliko puta stavljan na Dnevni red, ali nažalost nije mogla biti usvojena kao materijal za sjednicu zbog nepostojanja koncenzusa prilikom glasanja. Od tada do danas izmjena odluke HUK Sarajevo nije usvojena". 

On je napomenuo da stara Električna centrala u ulici Hiseta nije dio nacionalnog spomenika u okviru pomenute odluke HUK, ali jeste pojedinačni nacionalni spomenik BiH proglašen u prvom sazivu Komisije još 2015. godine.

"U okviru te odluke propisane su mjere zaštite samog objekta, te mogućnosti i način intervencija na istom, ali obzirom na stanje u kojem se objekat te 2015. godine nalazio, specijalno su propisane i HITNE MJERE zaštite obzirom na ugrožavanje života ljudi zbog mogućeg obrušavanja na javnu površinu. Od tada do danas nije ništa urađeno, a što je izričito propisano hitnim mjerama i obavezama svih nivoa vlasti od Opštine preko Grada i Kantona do Federacije. Jedino je Opština Centar tada skelama, samo na dijelu trotoara ulice Hiseta, obezbijedila fizičku zaštitu prolaznika od obrušavanja pojedinih dijelova objekta, ali ne i od obrušavanja kompletnog objekta. U međuvremenu taj objekat je postao privatno vlasništvo, a skela je istruhla. Prije 7 dana dio zida centrale se obrušio, srećom bez kobnih posljedica za građane.

Isti dan je od strane opštinskog načelnika Srđana Mandića prozvana Komisija i ja, kao da sam jedini u komisiji koji odlučuje, te me u svom stilu optužio da nešto blokiram i ugrožavam bezbjednost građana. Poslije toga je bilo još nekoliko objava u sličnom stilu preko određenih portala i TV stanica, te je javnost ponovo medijski izmanipulisana i dezinformisana slično kao prije godinu i po kada je isti načelnik objavljivao da ja na čelu Komisije ne dozvoljavam zamjenu vodovodnih cijevi u Opštini Centar.

Nažalost i nakon 7 dana od obrušavanja zida i medijskog linča mene i Komisije, mi nismo dobili niti jedan zvaničan upit od opštine, federalnog ministarstva ili inspekcije.

Sve što smo dobili zvanično jeste Elaborat o statičkoj stabilnosti ostatka predmetnog nacionalnog spomenika od sadašnjeg vlasnika i Informaciju od Federalnog ministarstva prostornog uređenja da su poslali federalnu inspekciju da izvrši uviđaj.

Usmena informacija sa održanog sastanka u opštini Centar, koji je održan u petak 10.03.2023. godine, jeste da će Federalna inspekcija dostaviti izvještaj o izvršenom uviđaju sa terena u ponedjeljak 13.03.

Igra koja se vodi oko ruševina proglašenog Nacionalnog spomenika na Marijin Dvoru treba da u konačnici otvori put poništenju odluke i tako omogući novu izgradnju što se neće desiti dok sam ja član Komisije. HITNE MJERE zaštite su donesene još 2015. godine i tu se uloga Komisije završava, a počinje uloga svih nižih nivoa vlasti u cilju provođenja istih. Zašto se nije postupalo po donesenoj odluci je jasno, jer vrijeme će učiniti da ti ostaci nestanu i da se otvori vrijedan prostor za neku megalomansku izgradnju. Zašto niko nije odgovarao zato što se nije postupalo prema propisanim hitnim mjerama, a zakonska je obaveza, to samo nekima još nije jasno.

Sada imamo opasnost za građane i prema elaboratu o statičkoj stabilnosti ostataka građevine treba se postupiti što prije i demontirati svaki dio objekta koji nije stabilan.

Svaki objekat, bilo da je Nacionalni spomenik ili ne, koji ugrožava živote i sigurnost ljudi mora biti od strane vlasnika uklonjen ili saniran. Ukoliko to vlasnik ne uradi onda je dužna opština da djeluje i hitno ukloni ili sanira. Ukoliko bilo ko smatra da prije zahvata uklanjanja opasnog objekta treba neko mišljenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, onda neka dostavi zvanično upit da se komisija konsenzusom izjasni i odgovori.

Prebacivanje odgovornosti na Komisiju pisanjem statusa na društvenim mrežama je krajnje neodgovorno i neozbiljno, pogotovo zato što se istovremeno maltretiraju građani da bi se ostvarile neke bolesne ambicije, kao i došlo do željenog cilja izgradnje svake slobodne ili "oslobođene" površine", naveo je Kapidžić.