Piše: A.Čorbo-Zećo
„Kada je riječ o državnoj imovini uskoro ćete od mene čuti nešto, dosta sveobuhvatno, koje se tiču i RS-a. Jer i RS će biti dio EU integracija BiH“, kazao je nedavno u intervjuu za Face TV Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.
Upravo će to biti jedan od motiva onih koji su se dali u istraživanje. Šta će to Schmidt nametnuti kada je riječ o državnoj imovini, jednom od uslova programa 5+2, bez čijeg ispunjenja nema zatvaranja OHR-a.
Danas nova priča. Iz OHR-a ili demantuju Schmidta, ili im se ne sviđa reakcija, kako domaćih, tako i stranih analitičara koji upozoravaju na opasanost u ispunjavanju tripartitne agende - Hrvatima izborni, Srbima imovina, Bošnjacima zabrana negiranja genocida!
“Što se tiče državne imovine, još uvijek se čeka na provođenje presuda Ustavnog suda. Rješavanje ovog pitanja zahtijeva donošenje zakona na državnom nivou u Parlamentarnoj skupštini BiH.
OHR nastavlja pažljivo pratiti razvoj situacije i planira se, u vezi sa ovim pitanjem, angažirati sa predstavnicima svih nivoa vlasti nakon njihovog formiranja”, stoji u današnjem saopćenju OHR-a.
Kako to da danas čekaju Ustavni sud BiH, a samo nekoliko dana ranije Schmidt je najavio skoro djelovanje!
"Vučić ima potpuno drugačije mišljenje od Dodika, a Dodik i Putin slično razmišljaju. Uskoro ću uraditi nešto u vezi s državnom imovinom, nešto što će se odnositi na RS jer i RS će biti dio EU integracija. Preporučujem Dodiku da se vrati u period kada smo intenzivno surađivali”, zagonetno je kazao Schmidt 8. oktobra.
Jučer 20. oktobra boravio je u Beogradu. Dobro upućeni izvori tvrde da se razgovaralo i o državnoj imovini. U to je lako povjerovati, jer je Schmidt po mišljenje išao i u Zagreb kada je riječ o Izbornom zakonu BiH. Na kraju i sam Andrej Plenković, premijer Hrvatske priznao je da je Schmidt bonske ovlasti iskoristio uz nagovor Hrvatske i to na način da udovoljava HDZ-u!?
Na kušnji je vjerodostojnost njegovog autoriteta, moći i spremnosti djelovanja. Ne radi se samo o njegovom ustavnom pravu shodno aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma nego i njegovoj obavezi.
Schmidt to ima obavezu učiniti. Ali, sada je pitanje na koji način će to uraditi?
Bosanska država se uspjela odbraniti od 1992. do 1995. godine. Pod embargom na oružje uz hrabrost građana, kakvu danas gledamo u Ukrajini, spasila se BiH. Danas sve teže odolijevamo napadima susjednih zemalja, čiji se predstavnici šetkaju dijelovima teritorija koji smatraju svojima kako žele i hoće. Schmidt ih čak i uvažava, traži njihovo mišljenje i miješanje čime gubi na kredibilitetu i vjerodostojnosti!