Članak

Komšić: Borit ćemo za građansku državu, bez obzira na galamu stranaca

Budimo, kao i dosad, ona politička snaga koja okuplja, spaja i miri sve one kojima je jedinstvena i snažna Bosna i Hercegovina najveći ideal!.

SARAJEVO, (Patria) - Kandidat koalicije Demokratska fronta - Građanski savez za člana Predsjedništva BiH i aktuelni član krovne državne institucije Željko Komšić obratio se večeras na predizbornom skupu u sarajevskom Domu mladih i poručio - boriti ćemo za građansku državu, bez obzira na galamu stranaca.

Komšićev govor u nastavku prenosimo u cijelosti: 

"Danas je četvrti dan septembra 2022. godine. Pripremajući se za naše okupljanje, nastojao sam sjetiti se gdje sam bio prije 30 godina – četvrtog septembra 1992. Pozivam i vas da se pokušate prisjetiti. Jer izgleda da svi mi, koji se borimo za jedinstvenu, suverenu i građansku Bosnu i Hercegovinu, još uvijek pomalo živimo u 1992. godini.

Iskustvo bosanskohercegovačkog čovjeka nam govori da borba za Bosnu i Hercegovinu i našu državu kao takvu još nije prestala! 

Prije tačno trideset godina bio sam na tadašnjem Trgu Pere Kosorića, u Hrasnom, u Sarajevu. Za slobodu, državu i grad u ovom naselju toliko smo se žestoko borili da je taj dio grada i formalno, po nazivu, postao – Trg heroja.

Šta sam ja sa komšijama, prijateljima, poznanicima i nepoznatim sugrađanima i sugrađankama radio tog dana na tom Trgu heroja? Zašto smo pod agresorskim mecima i granatama trčali s Trga do zgrade Lorisa, nadomak otetog stadiona Grbavica? Za šta smo se – dakle – borili?

Borili smo se – I IZBORILI – za ovo ovdje i danas.

Za naš Dom mladih, ovdje u Skenderiji, u kojem slobodno i dostojanstveno smijemo reći ko smo, šta smo i šta hoćemo! Borili smo se da vi, koji niste bili rođeni tog dana, možete živjeti u samostalnoj, otvorenoj i demokratskoj Bosni i Hercegovini. Borili smo se da vi, koji ste rođeni u granatiranim porodilištima, završavate škole i fakultete na maternjem jeziku koji nazivate onako kako želite.

Trčali smo, uz fijuk metaka, s Trga do Lorisa da bi naša djeca danas mogla slobodno šetati Vilsonovim! I da svi drugi građani i građanke, bez obzira na boju, porijeklo ili ime mogu šetati ulicama našeg grada. Ginuli su moji drugovi, ginuli su i zbog toga da niti jedno dijete u Bosni i Hercegovini, nikada više ne mora u podrumu učiti prva slova!

Na Trgu heroja grad nisu branili superheroji! Bili su to obični, dostojanstveni ljudi s jasnom idejom. Znali su kakvu državu žele: otvorenu ali nedjeljivu; šaroliku ali jedinstvenu; stabilnu ali samostalnu! Bili su - bili smo - građani zdrave i napredne političke svijesti! Takvi jesmo i danas!

Sretan sam što ta svijest buja u omladini koja je rođena pod granatama, rođena po šumama u zbjegovima, po salama škola punih prognanika.

Prirodno, stižu me godine... Ali snagu, između ostalog, dobijam i kad gledam svoje saborce, drugove, poznanike, komšije, kolegice – u neprekidnoj borbi, od 1992. do danas! Snagu mi daju i ponosna lica djevojaka i momaka rođenih pod agresorskim terorom. Sretan što gledam u takva hrabra i ponosna lica dok danas govorim. Zapravo, od vas se učim jednoj novoj hrabrosti.

Vidim da se djeca rođena pod granatama ne plaše nikoga: ni agresora, ni prevrtljivih komšija, ni neiskrenih saveznika, ni lažnih prijatelja i navodnih savjetnika.

Nisam siguran da li ću doživjeti onakvu Bosnu i Hercegovinu za kakvu se borimo već trideset godina. Ali znam da ću učiniti sve, uz vašu pomoć, podršku i nadahnuće – da svom djetetu i djeci svojih saboraca ostavim normalnu i jaku – građansku Bosnu i Hercegovinu.

Danas nismo morali pretrčavati plato Skenderije! Nismo ni na liniji kod Lorisa, nismo ni u podrumu! Današnja borba za državu prije svega je borba za njene institucije. Protekle četiri godine obilježene su upravo takvom borbom.

Odbili smo, u najvećoj mjeri, stalne napade separatista. Za iskorak u jačanju državnih institucija moramo pobijediti i mi i druge probosanske i građanske političke opcije! Moraju pobijediti oni koje neće kalkulirati s državom, njenim institucijama, odlukama i prioritetima!

Državu ćemo sačuvati i dalje razvijati samo ako, zajedno s drugim državotvornim snagama, kontroliramo njene ključne institucije.

Borimo se pošteno i bez kalkulacija za kontrolu državnih institucija! Institucija naše države, ne nečije tuđe, nego naše.

U borbi na svojoj strani želimo vidjeti sve one političke i društvene snage, građane i građanke, koji nemaju druge domovine do Bosne i Hercegovine! Želim danas, kao prije trideset godina nadomak otete Grbavice, uz sebe sve one kojima je nedjeljiva, građanska i otvorena Bosna i Hercegovina – ideal!

Sadašnje etničko-konstitutivno uređenje, nametnuto mirovnim sporazumom, izvor je stalnih sukoba u Bosni i Hercegovini. Umjesto tog koncepta nudimo snažnije zalaganje za ideju građanske države. Ta ideja nije stranačko vlasništvo, pa ni naše, nego kolektivno dobro, političko i historijsko naslijeđe prvomartovske Republike Bosne i Hercegovine.

Bijedno bi bilo odustati od takve ideje, ideje za koju su desetine hiljada muškaraca i žena dali živote, samo zato što neki stranac ili stranci zagalame jer imaju neke druge, svoje, planove!

Ideja građanske Bosne i Hercegovine ne izvire samo iz naše borbe i želje. Sve presude Evropskog suda za ljudska prava obavezuju nas da se bespoštedno borimo za princip jedan čovjek – jedan glas.

Niko u državi Bosni i Hercegovini neće biti manje Bošnjak, Hrvat, Srbin, Jevrej ili Rom, ili bilo šta drugo, ukoliko odbacimo prevaziđeni koncept konstitutivnosti naroda. Taj, slobodno možemo reći, ruski koncept je pred svim sudovima, evropskim i svjetskim institucijama prokazan kao glavni kočničar napretka države Bosne i Hercegovine.

Ono što je u demokratskom svijetu smatra normalo, nama u Bosni i Hercegovini još uvijek je samo san. Svjesni smo da taj san nećemo ostvariti preko noći – jer ni Republiku nismo odbranili u jednom danu. Ali nikada nećemo i ne smijemo odustati od tog sna. Jer ako mi odustanemo od svog sna, počet će se ostvarivati snovi onih koji ne žele dobro Bosni i Hercegovini. Zato ne smijemo posustati u borbi za građansku Bosnu i Hercegovinu. Borba je proces, ali naš cilj je da najkasnije na stotu godišnjicu državnosti Bosna i Hercegovina u potpunosti bude građanska država.

Živimo u sistemu konstitutivnih etničkih zajednica, koji zatire ulogu građanina. Takav sistem susjedima omogućuje da nam ruše državu a našim nepoštenim političarima pogoduje, jer potiče korupciju, kriminal i nepotizam. Konstitutivnost i korupcija su dva oka u glavi, nerazdvojno povezana, i jedno ne funkcionira bez drugoga.

Samo građanska država može ponuditi novi i napredni ambijent, u kojem će se rasti i razvijati svi oni koji ulažu u trud i znanje. To je ambijent zdrave političke i ekonomske konkurencije, ambijent nadmetanja u dobru i privređivanju – nasuprot sadašnjem ambijentu etničkih podjela, stranačke korupcije i nepotizma. Takvu budućnost može donijeti samo pravedna vladavina demokratske većine.

U godinama iza nas pokazali smo da smo spremni donositi teške, nekada i nepopularne odluke. Ali je vrijeme pokazalo da su one bile ne samo hrabre nego i ispravne.

Nikada nismo i nikada nećemo kalkulirati s interesima države.

Uvijek ćemo iskreno zastupati sve ono što je u interesu države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana. Nastavljamo takvu borbu, ne plašimo se galame, prijetnji i ucjena. Ohrabrujemo sve političke stranke i pojedince da se bezrezervno stave u zaštitu interesa države Bosne i Hercegovine. Pozivamo sve državi lojalne snage da o ključnim državnim interesima pronađemo zajednički jezik. I da poslije riječi tog jezika prevedemo u djela.

Nikada nećemo odustati od borbe za domovinu i nikada mi nećemo unositi razdor među one koji su za državu Bosnu i Hercegovinu. Uvijek ćemo biti tu, zajedno sa drugima, riješeni da učinimo sve što možemo kako bismo živjeli u boljoj i normalnoj državi. Jer domovina je jedna od najvrijednijih stvari koje imamo. 

Večeras ovdje ne nudim samo govor nego i jednu konkretnu inicijativu. Inicijativu koju smo nazvali Milion ljudi za građansku Bosnu i Hercegovinu.

Zašto? Zato što proteklih godina svjedočimo snažnoj političkoj agresiji na državu Bosnu i Hercegovinu. Branimo se od te agresije, nekad teže a nekad lakše, nekad s manje a nekad s više uspjeha. Danas nas ne granatiraju i ne love snajperima, ali nas zasipaju lažima, podvalama i diplomatskim spletkama. Pokušavaju nas ubijediti da smo mi vječno i beznadežno podijeljeno društvo! Govore nam to kao da mi ne živimo ovdje i kao da mi ne znamo da je istina upravo suprotna.

Zato se zalažemo za jedinstvo probosanskih i građanskih snaga u odbrani ključnih državnih interesa. Zato pravimo iskorak i pokrećemo jednu građansku i nadstranačku političku inicijativu. Jer prije svake borbe je neophodno pozvati sve sposobne i dobronamjerne da nam se priključe. Danas pozivamo sve političke, građanske, akademske i druge snage da potpisima iskažemo snažno zajedničko opredjeljenje za građansku državu i društvo jednakih i ravnopravnih građana.

Hoćemo pokazati – i nama i međunarodnoj zajednici, i prijateljima i neprijateljima, i partnerima i posmatračima – da su građanska država i državni interes iznad svake stranačke, političke i ideološke razlike među nama.

Pokazat ćemo da nas ima bar milion!

A kojih nas? Pa nas koji smo za građansku državu Bosnu i Hercegovinu. Nas koji smo jasno i hrabro postigli društveni i politički konsenzus o tome. Nas koji nećemo odustati od pravedne građanske države bez obzira ko bio vlast a ko opozicija! Jer, ne smije biti opozicije u pogledu državnog interesa!

Pokazaćemo svima da se ovdje, u Bosni i Hercegovini, može izgraditi jedna drugačija paradigma stvarnosti od ove koju su nam dodijelili i na koju su nas osudili.

U Briselu smo se, uz sve druge političke snage, potpisom obavezali da ćemo nastaviti pregovarati o ustavnom uređenju države pola godine nakon formiranja vlasti. Zato sada nastojimo odrediti zajedničke principe i pravila. Želimo i Evropskoj uniji i ostalim prijateljskim zemljama jasno poručiti nema građanske države bez provedbe presuda evropskih sudova. I želimo pokazati da je građanska država volja većine građana!

Milion potpisa daje nam pravo ali obavezu ne samo da pričamo o građanskoj državi nego i da djelujemo! Kako? Za početak: sve probosanske i građanske stranke moraju pobijediti na svakom nivou vlasti na kojem sabotiraju ovu državu antibosanskim politikama!

Predlažemo, nakon pobjede, da na federalnom i kantonalnim nivoima zajedničkom odlukom izdvojimo jedan posto godišnjih budžeta za lobiranje u interesu države Bosne i Hercegovine.

Lobiraćemo na svakom mjestu na kojem se država Bosna i Hercegovina spominje. A često nas na tim mjestima nema i često tamo neiskreni susjedi govore o nama! Predlažemo svim državi lojalnim strankama – uložimo godišnje 100 miliona bosanskih maraka u jačanje i izgradnju države i njenih institucija!

Uvjeren sam da će sve relevantne političke snage podržati ovu inicijativu. Jer ovo ne radimo za sebe, nego za svoju djecu i njihovu budućnost!

Pred nama je mjesec napornih međusobnih, malih bitki, čarki i prepiranja. Za nas koji pokušavamo gledati  decenijama unaprijed, crpeći inspiraciju i osvrćući se na decenije iza nas – jedna izborna kampanja nije ni naporna ni opasna koliko jedno pretrčavanje s Trga do Lorisa.

Borite se za naše ideje i pobjede hrabro, dostojanstveno i odgovorno. Ne dopustite gorima od vas da nametnu ponižavajuće uslove političke borbe. Ne pristajte na raspravu o pitanjima koja ne donose dobro građanima.

Budimo, kao i dosad, ona politička snaga koja okuplja, spaja i miri sve one kojima je jedinstvena i snažna Bosna i Hercegovina najveći ideal!.

Neka vječno živi naša Bosna i Hercegovina!!!"

#BiH