KANDIDATI ZA MINISTRA Lavić i Nikolić o viziji visokog obrazovanja u KS, zakonu, nauci

SARAJEVO, (Patria) – Narednih dana očekuje se da premijeru KS Edinu Forti bude dostavljen prijedlog za novog ministra ili ministrice za nauku, visoko obrazovanja KS nakon što je 7. septembra dužnosti razriješena Melika Husić-Mehmedović. Novi ministar/ministrica imat će zadatak da vrate u proceduru Nacrt Zakona o visokom obrazovanju KS čime će se urediti oblast visokog obrazovanja i ispraviti sve nedorečenosti aktuelnog zakona usvojenog 2017. godine.

Jedan od kandidata za ovu funkciju je prof.dr. Senadin Lavić. Od 1997. godine radi na Univerzitetu u Sarajevu, Fakultet političkih nauka. Profesor Lavić je 2014. godine izabran u zvanje redovnog profesora. 

Kada je riječ o prihvatanju pozicije i kakva je njegova vizija u vezi u oblasti visokog obrazovanja u razgovoru za Patriju  potvrđuje da je imao razgovore s određenim uglednicima iz politike i akademske zajednice.

„Ako bih bio imenovan na tu poziciju, onda bih zastupao sljedeće osnovne postavke. Moja ideja visokog obrazovanja zasnovana je na racionalnim procjenama o aktualnom procesu visokog obrazovanja. Ona je izraz povijesno-kulturnog konteksta Bosne i Hercegovine u evropskom svijetu života. Prihvatanje te pozicije podrazumijeva, s moje strane, nekoliko bitnih stvari, a prije svega: promišljanje konteksta u kojem se danas nalazimo da bi se mogao definirati strateški put znanosti i, na osnovu toga, stvaranje jasne slike o mjestu znanosti u bosanskom društvu, njenom pozicioniranju, kvalitetnoj reglementaciji (zakonski okvir) i uvezivanju u evropske tokove znanja.

Ministar je obavezan da bude na raspolaganju akademskoj zajednici i zajedno s njom gradi vrhunski obrazovni i naučno-istraživački sistem u društvu. Iz te osnove uspostavlja čvrstu saradnju Vlade i akademske zajednice. Na toj saradnji se začinje uspostava novog modela društvenog položaja znanosti i oslanjanja Vlade na vlastite znanstvene potencijale.

Posebno je naglašena uloga ministarstva i ministra u razumijevanju, usmjeravanju i odgovornosti za razvijanje djelatne svijesti o strateškoj važnosti nauke i visokog obrazovanja u razvitku društva i države. To je glavni zadatak za UNSA i njegovo profiliranje u skladu sa savremenim evropskim iskustvima u naučno-istraživačkom i obrazovnom radu. Ministar je dužan da osigura funkcionalan okvir za rad univerziteta i pokrene postupak izrade kvalitetnog Zakona o visokom obrazovanju kojim će biti zadovoljni studenti, nastavnici, Vlada KS i najšira društvena zajednica koja je na bilo koji način zainteresirana za vrhunsko funkcioniranje nauke i visokog obrazovanja u KS. 

Ne može se zamisliti budućnost bez povezivanja univerziteta i privrede unutar KS i cijele države“, pojašnjava prof.dr. Senadin Lavić.

Svjestan je da problemi u oblasti visokog obrazovanja i nauke u KS ali i državi nisu od jučer, te da predstavljaju veliko opterećenje za funkcioniranje univerziteta, znanstveno-istraživačkog rada i usmjeravajuće funkcije znanosti u društvu.

„Neophodno je napokon definirati mjesto, ulogu i funkciju znanosti u društvu. To mi još nismo uradili nego se krijemo iza naracija o bolonjskoj reformi znanja, o starom sistemu obrazovanju, o humboldtovskom idealu obrazovanja, o vezi obrazovanja i napretka i tim redom. Mi moramo reći jasno šta znači znanost u našem društvu i koji su njezini ključni zadaci.

Od posebne je važnosti da se vrati vrijednost univerzitetskom nastavničkom pozivu, te da se oživi jedinstvo između nastavnika i studenata kao osnovu univerziteta. To znači da se razvija svijest o tome da se društveni razvoj oslanja na vlastite akademske resurse. Posebna su tema kriteriji izvrsnosti, napredovanje nastavnika, domaća periodika i indeksiranje časopisa u značajnim bazama, finansiranje znanstvenih projekata, orijentacija na interese društva i td.

Motivacija za najbolje studente mora biti javna, otvorena, naglašena i iz toga se nužno objektivira novi odnos prema znanju i povjerenje prema ljudima od znanja. Nužno je na nov način postaviti odnos između Vlade i nauke ili sistema vlasti i sistema obrazovanja i nauke kao dva ključna državna i društvena sistema“, ističe.

Na pitanje o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju KS koji je povučen iz procedure prof.dr. Lavić kaže da se mora primijetiti da je on bio prilično jednodimenzionalan i sveden na nekoliko optimističnih kvantitativnih kriterija koji su izazvali polemiku između zastupnika kvantofrenije i kvantofobije, te doveli do otvorenog konfrontiranja različitih paradigmi znanja.

„A radi se o tome da je mjera u sredini između ta dva pola i da nama ne treba neplodonosni sukob “dvije kulture” unutar znanstvene racionalnosti. Zakon mora ravnomjerno uvažiti sve znanstvene discipline na univerzitetu i osigurati njihov nesmetan razvoj u budućnosti. Nauka nije svodiva na jednu ili dvije znanstvene discipline. Danas je nauka apsolutno interdisciplinaran pothvat timova istraživača i takva treba biti na UNSA i širom države Bosne i Hercegovine.

Novi Nacrt Zakon mora proći ozbiljnu i detaljnu javnu raspravu u kojoj bi akademska zajednica, sistem vlasti i zainteresirana javnost progovorili o budućnosti javnih univerziteta i pozicije nastavnika/znanstvenih istraživača. Nacrt mora uvažiti akademske ili znanstveno-istraživačke slobode nastavnika i studenata. Pritom, treba imati na umu, da danas svaka zemlja-država u Evropi ima svoje specifičnosti u obrazovanju, a to znači da model visokog obrazovanja i razvoj nauke proizlazi i konteksta u kojem se obrazovno-naučni proces odvija. Univerziteti u državama imaju zadatak da proizvode kvalitetna znanja (aktualnu episteme) koja će osigurati prosperitet svim državljanima i razvijati vlastite potencijale kojima se oslobađa od ovisnosti i nerazvijenosti.   

Integracija univerziteta je u skladu s vremenom u kojem živimo na evropskom prostoru, ali ona ne smije biti objektivirana kao koncentracija moći u rukama pojedinca, nego kao interdisciplinarna integracija znanja koja omogućava razvoj transdisciplinarnosti. Integracija treba biti primarno razumljena iz epistemičke osnove pa tek onda iz svih drugih vidika. Naš cilj je povećanje znanja o sebi, svome društvu i svijetu u kojem živimo“, zaključio je prof. Lavić.

Jedna od kandidatkinja za ovu poziciju je i prof.dr. Aleksandra Nikolić, redovna profesorica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U prošlom mandatu rektora UNSA Rifata Škrijelja bila je prorektor za međunarodnu saradnju.

Profesorica Nikolić smatra da izmjene Zakona o visokom obrazovanju KS koje se dešavaju svake godine ne govore puno o stanju u sektoru visokog obrazovanja, nego zorno ističu neadekvatnost postojećeg Zakona.

„Postojeći Zakon koji je vrlo rigidan i koji je značajno ugrozio i smanjio akademske slobode, te u velikoj mjeri ograničio mogućnosti Univerziteta da efikasno i kvalitetno organiziraju sve obrazovne, istraživačke i radne procese, trenutno predstavlja glavni izazov (problem) u razvoju visokog obrazovanja, njegovoj modernizaciji i povezivanju sa akterima ekonomije i društva. Samo ću navesti jedan primjer - akademski kalendar koji u suštini predstavlja plan i program rada univerziteta je definisan postojećim Zakonom. U vremenu pandemije kada svi moramo da se prilagodimo "novom načinu" rada i življenja ovakav rigidan pristup u definisanju akademskog kalendara stvara potrebu stalnog mijenjanja postojećeg Zakona, te povećava neizvjesnost i dovodi do kreiranja nekih rješenja, koje onda stvaraju nove probleme i tako se stvara, ako mi dozvolite da se slikovito izrazim "lavina raznovrsnih situacija i problema", koji kao krajnju konsekvencu imaju snižavanje kapaciteta univerziteta da se bave unapređenjem kvaliteta i modernizacijom. Na ovaj način Zakon postaje glavni "pokretač" svih neefikasnosti cjelokupnog sektora visokog obrazovanja u KS“, kaže.

Kada je riječ o viziji koju će zagovarati ukoliko bude izabrana na ovu poziciju je “inkluzivni, inovativni i internacionalno prepoznati sektor koji je sposoban da istovremeno pronalazi rješenja za vlastito unapređenje, kao i rješenja koja trebaju doprinjeti jačanju razvoja društva, ali i kvaliteta života svih građana“.

„To treba biti sektor koji će učiniti dostupnim i korisnim stvorena znanja/tehnologije/tehnike i vještine, kako bismo počeli uspješno koristiti nove poslovne koncepte i kako bismo iskoristili šanse koje, po mom mišljenju, još nisu dovoljno prepoznate, a podrazumijevaju potpuno nove koncepte rada, življenja i odlučivanja, koji su zasnovani na "intenzivnoj i sveobuhvatnoj" digitalizaciji i praticipaciji svih. Ova vizija pretpostavlja da imamo slobodouman, odgovoran i kreativan univerzitet, u kojem će povjerenje biti odgajano, a dignitet cijenjen, prepoznat i poštovan“, pojašnjava prof. Nikolić.

O Nacrtu Zakona koji je povučen iz procedure nije željela detaljno govoriti ističući da kao i svaki drugi prijedlog može biti unaprijeđen kroz konstruktivan participativni dijalog.

„Po meni produktivni dijalog je izostao, te ako treba nešto istaći, ja bih istakla upravo nedostatak efikasne komunikacije zasnovane na jasnim argumentima i preciznim rješenjima, a ne paušalnim ocjenama“, zaključuje prof. Nikolić.

Odgovore drugih kandidata za ovu poziciju objavit ćemo kada ih dostave.