Objavljeno u kategoriji Specijal na 22.12.2018 20:00:15

HDZ na putu Miloševićevog SPS-a i Karadžićevog SDS-a

Foto Arhiv

Piše: Haris Ljevo


Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schwarz-Schilling zatražio je od predsjednika Evropske narodne stranke (EPP) Manfreda Webera da isključi HDZ BiH iz grupacije narodnjačkih stranaka.

Schwarz-Schilling u pismu, upućenom Manfredu Weberu, navodi da vođe nacionalističkih stranaka siju strah i mržnju u narodu kako bi održali korumpirani sistem.

„S pravom ste ranije napomenuli da ne želite raditi sa radikalnim snagama u Evropskoj narodnoj stranci. Kako su Fidesz (Mađarska) i PiS (Poljska) u fokusu kritike, iskoristit ću priliku da vas upoznam sa tendencijama radikalizacije HDZ-a u Hrvatskoj, ali i u BiH“, naveo je Schwarz-Schilling napominjući da se Hrvatska sve neposrednije miješa u politička pitanja Bosne i Hercegovine.

Bivši visoki predstavnik u BiH predsjednika Evropske narodne stranke upozorava i na glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca i na činjenicu da je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović slavio 25 godina od nastanka "Herceg - Bosne", napominjući i to da kako Čović "evidentno radi na istoj stvari sa novim srpskim članom Predsjedništva BiH, Miloradom Dodikom, koji već godinama otvoreno radi na svojim planovima o secesiji i predstavljanjem bosanske države apsurdom."

"U vezi s tim, Partija evropskih socijalista je već prije nekoliko godina na to reagovala, te Dodikovu partiju SNSD isključila iz evropske partijske porodice. Zbog jako upitne saradnje sa HDZ-om sa ovim akterima, bilo bi krajnje vrijeme da EPP također počne razmišljati o isključenju HDZ-a", napisao je Schwarz-Schilling, između ostalog.

Nakon što je Haški sud prošle godine izrekao pravomoćnu presudu u slučaju Jadranko Prlić i drugi, osudio šest lica na ukupno 111 godina zatvora, te potvrdio da je hrvatski državni vrh odgovoran za Udruženi zločinački poduhvat protiv BiH, pojavio se određeni broj onih koji smatraju da HDZ-u više nije mjesto među članicama EPP-a (Evropske narodne stranke).

Tadašnji član hrvatskog SDP-a Bojan Glavašević, koji je u međuvremenu napustio ovu partiju, kazao je da je haškom presudom Prliću i drugima presuđeno politici HDZ-a, jer svi osuđeni su HDZ-ovci, te se u tome i krije razlog žestokih reakcija hrvatskog državnog vrha na presudu.

Jedan od najuglednijih evropskih listova britanski The Guardian objavio je prošle godine tekst o hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću opisavši ga kao prvog premijera jedne evropske zemlje koji je odao počast osuđenom ratnom zločincu, misleći na odavanje počasti Slobodanu Praljku.

Hrvatska je u presudi Prliću i drugima osuđena za Udruženi zločinački poduhvat, što zapravo znači da su odgovorni i bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i ministar odbrane Gojko Šušak, te da bi oni sigurno bili procesuirani da su živi.

Pitanje opstanka HDZ-a u EPP-u zavisilo je i od toga hoće li se naći neko ko bi pokrenuo inicijativu njihovog izbacivanja iz te grupacije stranaka. Godinu dana nakon presude za UZP, pojavio je Christian Schwarz-Schilling, koji je pokrenuo to pitanje. Ako bi došlo do izbacivanja, HDZ ne bi bio prva stranka na ovim prostorima koja je izbačena iz neke grupacije. Neke stranke još još uvijek vode neuspješnu borbu da uđu u neku od evropskih stranačkih porodica.

SDS zbog ratne uloge Radovana Karadžića i mnogih drugih lica optuženih za najteže ratne zločine još uvijek nije član EPP-a. Nije im pomoglo ni to što je bivši predsjednik ove stranke Dragan Čavić 2004. godine bio u Srebrenici i poklonio se žrtvama genocida. Reformski put od stranke koju su vodili ljudi optuženi za najteže ratne zločine u Evropi do stranke članice EPP-a još uvijek traje. Predsjednik SDS-a Vukota Govedarica sastao se u oktobru prošle godine u Sarajevu s tadašnjim predsjednikom EPP-a Josephom Daulom gdje su razgovarali o eventualnom prijemu SDS-a u EPP.

SNSD već punih deset godina nastoji postati član PES-a (Partije evropskih socijalista), ali zbog nacionalističkih stavova i retrogradne politike partijskog predsjednika Milorada Dodika, to se još nije desilo. SNSD je početkom 2010. godine podnio aplikaciju za članstvo u PES-u, ali je tadašnji predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija uspio kod evropskih socijaldemokrata izlobirati da do toga ne dođe.

Isti problem ima i SPS (Socijalistička partija Srbije). Nekadašnja Miloševićeva partija također deset godina stoji pred vratima PES-a, ali nikako da uđe u članstvo. Lagumdžija je prije nekoliko godina s tadašnjim srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem i predsjednikom Demokratske stranke, koja je također članica PES-a, uspio ubijediti evropske socijaldemokrate da SPS još uvijek nije proveo potrebne partijske reforme i da bi njen prijem u PES značio rehabilitaciju politike Slobodana Miloševića.

Nakon prošlogodišnje haške presude Prliću i ekipi, postalo je potpuno jasno da nema nikakve razlike između Tuđmanovog HDZ-a i Miloševićevog SPS-a.

Zato je jedino logično rješenje nakon svega bilo pokretanje inicijative za izbacivanje HDZ-a iz EPP-a, jer ova grupacija se u svom političkom djelovanju zalaže za evropske vrijednosti, što HDZ-u, očito, ne ide baš od ruke.

Nakon zahtjeva Schwarz-Schillinga za isključivanjem HDZ-a iz EPP-a, kao logično pitanje postavlja se “zašto to već ranije nije uradila neka od ovdašnjih članica EPP-a?”, koje sebe predstavljaju kao probosanske. U ovom slučaju konkretno se misli na SDA, koja godinama zajedno sa HDZ-om čini sastavni dio EPP-ove stranačke porodice. 

Vrh SDA mogao je davno, kao što su to uradii SDP BiH i DS iz Srbije, odnosno Lagumdžija i Tadić, u slučaju Miloševićevog SPS-a i Dodikovog SNSD-a, pokrenuti proceduru izbacivanja HDZ-a iz EPP-a. Međutim, vrhu prve stranke u Bošnjaka važnije je bilo održavanje koalicije i podjela resora s HDZ-om od državnih interesa. 

HDZ svojom politikom, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, ne zaslužuje biti dio porodice EPP-a. Schwarz-Schilling je to shvatio i odlučio je poduzeti ono što je morao uraditi neko od ovdašnjih političara.

Web stranicu novinske agencije Patria možete pratiti i putem aplikacije za Android