Članak

Prije 34 godine Sarajevo bilo centar svijeta: Sjećanje na 14. Zimske olimpijske igre

Spektakularnom koreografijom i programom, Sarajevo je od 8. do 19. februara bilo centar svijeta. Na 14. ZOI učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja, a izvještavalo je više od 4.500 novinara.

SARAJEVO, (Patria) - Prije 34 godine na prepunom stadionu Koševo s početkom u 14 sati svečano je započela manifestacija otvaranja 14. Zimskih olimpijskih igara, a olimpijski plamen zapalila je hrvatska klizačica Sanda Dubravčić, piše bh. novinska agencija Patria.

Spektakularnom koreografijom i programom, Sarajevo je od 8. do 19. februara bilo centar svijeta. Na 14. ZOI učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja, a izvještavalo je više od 4.500 novinara.

U programu od 8. do 19. februara je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman). Koncept da se u krugu od 25 km realiziraju sve discipline nikada do tada nije viđen.  

ODABIR MASKOTE VUČKA

Maskota Sarajevske olimpijade bio je Vučko, jedan od najprepoznatljivijih simbola Sarajeva. Čitaoci jugoslavenskih novina bili su upitani da izaberu maskotu Zimskih olimpijskih igara 1984. s liste od 6 finalista. Pobjednik je bio Vučko, mali vuk, kojeg je dizajnirao slovenski dizajner i ilustrator Jože Trobec. Ostali finalisti bili su vjeverica, janje, planinska koza, dikobraz i grudva snijega. U kratkim crtanim filmovima, koji su prikazivani prije prenosa neke sportske discipline, Vučko je obično prikazivan kao nespretni simpatični sportist, ne baš vičan sportskim nastupima. Pjevač Zdravko Čolić sinhronizirao je glas Vučka u špicama.

Na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara 19. februara tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaran rekao je kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji.

Podsjećamo, Sarajevo je u konkurenciji sa japanskim Saporom i švedskim Geteborgom dobilo organizaciju najveće sportske manifestacije na svijetu 1978. godine nakon čega su uslijedile brojne pripreme.

Trebalo je izgraditi kapacitete, infrastrukturu, borilišta...Izgrađena je Skenderija, dvije ledene dvorane, Holiday Inn, Olimpijsko naselje na Mojmilu i Dobrinji, dvorana Zetra, bob staza na Trebeviću, skakaonice čak godinu prije OI. 

Nakon agresije na BiH na olimpijskim planinama uništena je izgrađena infrastruktura. Bob staza na Trebeviću godinama je bila zapuštena, a zahvaljujući entuzijastima očišćena je te se na njoj povremeno znaju održavati treninzi sankaških reprezentacija koje borave u BiH. Ledena dvorana u Skenderiji godinama nije u funkciji, a posebno nakon što se urušio krov ledene dvorane 2012. godine. 

#Lifemagazin