Članak

Kojović: Ukoliko SDP i DF imaju interes, spremni smo za zajednički nastup na izborima

-Da ovakvo stanje ne traje već 20 godina nazvao bih je kriznom, ali se ustvari radi o situaciji koja je jedina moguća posljedica dominantnih političkih ideologija i njihovog shvatanja države, odnosa v

Da ovakvo stanje ne traje već 20 godina nazvao bih je kriznom, ali se ustvari radi o situaciji koja je jedina moguća posljedica dominantnih političkih ideologija i njihovog shvatanja države, odnosa vlasti prema državi i građanima, kaže na početku razgovora za novinsku agenciju Patria predsjednik Naše stranke Predrag Kojović.  

- Nacionalizam, valjda je to sad svima jasno, je posljednji stadij komunizma. I jedna i druga ideologija teže uspostavi političkog monopola u ime nekog kolektiviteta, a na račun individualnih građanskih prava i sloboda. Jedni to traže u ime proleterijata, a drugi u ime etničke grupe.

Jedino u takvom stanju permanentne krize je moguće osiromašiti zemlju i njene građane, a dobiti najviše glasova na izborima. Zato sam skeptik da će oni kojima je sadašnji sistem omogućio takve fantastične političke karijere i lično materijalno bogaćenje mijenjati taj za evropski sistem u kojem to ne samo da nije moguće, nego se za takvo ponašanje snose pravne i zatvorske sankcije.

PATRIA: Krajem septembra nakon pet godina susreli su se lideri SBB-a i SDA, najavivši nakon toga da je uspostavljeno bošnjačko jedinstvo. Slažete li se sa tom konstatacijom? Ukoliko ne slažete, kako se to može onda postići bošnjačko jedinstvo, obzirom na rascjepkanost stranaka sa većinski bošnjačkim glasačima?

KOJOVIĆ: SDA je još prije 25 godina izašla sa tezom kojom je Bosnu i Hercegovinu, iz građanske države pretvorila u državu konstitutivnih naroda. Njihova ideja tada je bila da će u BiH postojati tri stranke, bošnjačka, hrvatska i srpska koje će vladati u ime etničkih grupa koje navodno predstavljaju. Upravo takav pristup konceptu predstavničke demokratije nam je donio sve ono što nam se dogodilo od prvih demokratskih izbora do danas.

Bilo bi poražavajuće da se nakon tolike količine tragedije – a ne mislim samo na rat nego i na ratnu i poratnu pljačku državne, javne imovine i novca, te na siromaštvo i besperspektivnost – vratimo na tu tragičnu polaznu tačku u historiji nezavisne BiH. To što se u medijskim analizama naziva političko rascjepkavanje etničkih grupa – ja vidim kao spas, kao nadu za konačni bijeg iz zamke etnodemokratije, sistema rigidnih etničkih kvota, u koju su nas gurnule nacionalističke stranke i koju je Dejtonski ustav, nažalost, pravno normirao. Nadam se da će se taj trend cjepkanja etničkih grupa po političkim preferencama građana i građanki nastaviti i to još brže, te da će etničke elite izgubiti legitimitet.

Ukoliko se to pak ne desi i ukoliko se izbori svedu na etničko prebrojavanje bez ikakvog ideološkog, političkog, diferenciranja unutar etničkih grupa – to će biti kraj onakve BiH kakvu mi želimo stvoriti, a bojim se i kraj BiH uopšte. Mi već 20 godina živimo u diktaturi tzv. konstitutivnih naroda i takav trend, koji je vidljiv i golim okom, jasno ukazuje da on vodi daljnoj dezintegraciji našeg društva po etničkim osnovama. Politička homogenizacija bazirana na etničkoj pripadnosti zahtijeva teritorijalno razgraničenje i vodi stvaranju de facto državne zajednice na području BiH. Teško je zamisliti scenarij u kojoj bi takva državna zajednica izbjegla sudbinu Jugoslavije.

PATRIA: DF i SDP najavili su ujedinjenje ljevice, te zajednički izlazak na Lokalne izbore 2018. godine. Da li je možda i Naša stranka na fonu ujedinjenja sa ove dvije stranke, mislim na zajednički nastup na izborima?

KOJOVIĆ: Ujedinjenje ljevice – ma šta god pojam ljevica danas zaista značio na našim prostorima – interna je stvar SDP-a i DF-a. Moja pretpostavka je da ujedinjenje dvije partije koje su do jučer bile jedna partija nije problematično. Naravno, za takvo nešto je potrebno prevazići lične animozitete i sve ono što su jedni o drugima javno govorili u posljednjih par godina, ali na kraju krajeva, najnovije “pomirenje” SDA i SBB je uspostavilo novi, viši, standard političke hipokrizije.

Ukoliko ta ujedinjena ljevica ima interes za zajednički nastup na narednim izborima sa Našom strankom onda u razgovore treba krenuti što prije, jer su programi i proklamacije i ono što smo vidjeli u praksi od ovih partija u posljednje vrijeme kontradiktorni, te moramo vidjeti u kakvu BiH oni vjeruju, za kakvu će se zalagati i kako će se to konkretno manifestovati u akcionim planovima u opštinama.

PATRIA: Ministarstvo pravde i uprave stopiralo je upućivanje Nacrta zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih i imenovanih dužnosnika i savjetnika u Kantonu Sarajevo. Ako je na Vladi jednoglasno usvojen Nacrt, kako to da odjednom Ministarstvo pravde ga stopira? Kome nije u interesu da bude usvojeno ovo zakonsko rješenje?

KOJOVIĆ: Možda je usvojen jednoglasno od onih koji su u momentu glasanja bili prisutni na sjednici Vlade. Među onima koji treba da donesu ovaj zakon mnogo je više onih kojima on ne odgovara i koji bi voljeli da ne bude usvojen i implementiran. Nadam se također da javnost može prepoznati da se status quo u borbi, tačnije u neborbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, brani kvazipravnim argumentima i drugim diskretnim strategijama.

Pa, mislite li da je slučajno to što je od svih zakona koji su se našli na Federalnom parlamentu u prošlom mandatu jedino ZASKOK (Zakon o suzbijanju  korupcije i organizovanog kriminala) usvojen u oba doma, objavljen u Službenim novinama  da bi se onda donijela odluka o njegovom neimplementiranju. Ja za takvo nešto nikad nisam čuo u normalnim zemljama: da država donese zakon i onda donese odluku da ga neće implementirati. Jeste li vi?

PATRIA: Naša stranka ne djeluje nešto posebno u manjem bh. entitetu. Često se ne oglašavate po pitanju napada na povratnike, niste nešto posebno glasni oko osporavanja naziva bosanskog jezika u RS. Zbog čega šutnja, ako vas građani doživljavaju kao stranku koja je državotvorna?

KOJOVIĆ: Sve probosanske stranke u RS-u djeluju na nivou nevladinih organizacija. Njihova politička moć se svodi na saopštenja, a jedine koje imaju neki stepen zastupljenosti među povratnicima, svojim radom u Federaciji nisu pokazali da imaju drugačiji tretman prema onima koji su brojno manjinski tamo gdje oni imaju vlast. Vi nemate snažan DF, a više ni SDP, uprkos dugogodišnjem djelovanju tamo, ogromnim sredstvima kojima raspolažu o pozicijama u vlasti koje su aktivistima mogle ponuditi.

To je rezultat mnogo faktora pa i činjenice da je demokratska atmosfera u RS-u još uvijek u fazi u kojoj se politički vicevi pričaju šapatom, jer se ljudi boje da bi iznošenje drugačijeg mišljenja imalo posljedice po njihovu materijalnu pa i životnu egzistenciju nad kojima vladajuće partije imaju potpunu kontrolu.

Ponovo smo nedavno formirali odbor u Banja Luci i odlučni smo da podižemo organizaciju Naše stranke u RS-u. Ovaj put smo se okrenuli mlađim ljudima koji, moram to naglasiti, pokazuju izuzetnu hrabrost u iskazivanju svojih političkih stavova i želju za rad u Našoj stranci.

Iskreno, kada pričam sa njima, pitam ih kako su se uspjeli oduprijeti agresivnoj ratnohuškačkoj propagandi SNSD-a i medija pod njihovom kontrolom. U RS-u  je – da se vratim na vaše prvo pitanje – na sreću, u toku proces intenzivne ideološke profilacije i on će, nadam se, uskoro rezultirati time što će separatistička retorika Dodika dobiti ozbiljnu opoziciju; i to baš u RS-u.    

Također, ne bih se složio da nismo reagovali na probleme povratnika. Upravo Dennis Gratz je pokrenuo pitanje sistemskog rješavanja diskriminacije u obrazovanju, jedini je dao racionalna polazišta za problem bosanskog jezika, a da pritom nije koristio ispraznu patriotsko nacionalističku retoriku koja ne vodi i ne služi ničemu osim predizbornom busanju u prsa.

Ulazak u vlast

PATRIA: Da li je do sada iko od stranka koje su u vlasti pregovarao sa Vama oko eventualnog ulaska, podrške. Razgovarali su i sa ostalim “malim” strankama?

KOJOVIĆ: Mi smo svoj stav o SDA, HDZ BiH i drugim nacionalističkim partijama toliko puta i toliko jasno iznijeli da je valjda svima, pa i njima jasno, da bi razgovori bili gubljenje vremena. Njihova politika, po našem mišljenju, nije ništa drugo do nastavak rata drugim sredstvima. Mi se borimo da BiH postane građanska država, odnosno, da bude organizovana poput svih funkcionalnih evropskih predstavničkih demokratija.

SDA je najodgovornija za problem vodosnabdijevanja

PATRIA: Problem vodosnabdijevanja grada Sarajeva gorući je (iako gorućih još ima itekako). Ko je po Vama najodgovorniji za stanje u JKP ViK, ali i ostalim komunalnim preduzećima. Imali smo prilike vidjeti da su plate direktora enormne u tim prduzećima, da nema kontrole, a vlasnik je Skupština KS.

KOJOVIĆ: Najviše je odgovoran onaj ko je imao najviše vlasti u KS u posljednjih 20 godina. SDA, to sam često govorio. Nije politička partija u smislu teorijske definicije koju možete pronaći po knjigama ili kada taj pojam upišete na internetu. Ja je doživljavam, koliko god to zvučalo čudno, više kao jednu interesno-vjersku organizaciju čiji članovi, osim na ličnom bogaćenju, paralelno rade na uspostavi zakonskog i sudskog sistema koji će ih abolirati za nezakonitosti koje su počinili u proteklih 20 i više godina.

Neki su u SDA zbog 150 maraka mjesečno; neki, jer misle da jedino tako mogu sačuvati posao, neki jer im učešće njihove partije u vlasti omogućava milionske poslove. A neki su tu opet zato što misle da mogu borbom, iznutra, od tog udruženog kriminalnog poduhvata napraviti političku partiju. U svakom slučaju, da se vratim na vaše pitanje, stanje u KS, pa naravno i stanje sa vodosnabdijevanjem, najviše je njihova zasluga.

Referendum nije bezazlena priča

PATRIA: Referendum u RS nije nimalo bezazlena priča. Kakav je Vaš stav kada je riječ o referendumu?

KOJOVIĆ: Naravno da nije bezazlena i ja s nevjericom gledam indiferentnost PIC-a i drugih garanata mirovnog sporazuma.

Ukoliko se referendum zaista i dogodi to će označiti ulazak BiH u nemapiranu teritoriju, u kojoj Dejtonski ustav ne važi, a novi nije donesen. Naš ustav dozvoljava referendum kao oblik odlučivanja, ali samo o pitanjima za koja je onaj ko ga raspisuje nadležan. To ovdje nije slučaj i zato je referendum neustavan.

Ali iako je referendumsko pitanje formulisano tako da ne proizvodi pravne posljedice njegovo održavanje je napad na samu državnost BiH, jer kao što svaki student prava zna: država je prije svega monopol sile i ako je taj monopol narušen odnosno ako postoji neko ko na njenoj teritoriji ima veću silu od države i može otvoreno da krši ustav, onda...

#Intervju