Članak

Da li je Bosancima i Hercegovcima teško naučiti engleski jezik: Lakše je nego Italijanima i Turcima

Najčešća greška koju čine odrasli kada uče jezik je da žele odmah govoriti pravilno. A, to je pogrešan pristup. Pa moramo griješiti!

Sposobnost komuniciranja na engleskom jeziku danas je stvar osnovne pismenosti. Mnogi ljudi govore više stranih jezika. Svaki strani jezik otvara nam jedna nova vrata, ali bez engleskog sva su nam vrata zatvorena. Engleski nam je danas drugi jezik -  globalna lingua  franca. Lingua franca je nekad bio jezik Mediterana. Jezik trgovaca, diplomata, a i gusara. Svima u području Mediterana je taj, sada izumrli, zajednički jezik bio neophodan za obavljanje posla.

Danas nam je engleski neophodan za posao, za pristup informacijama, za upoznavanje svijeta i učenje o njemu – objašnjava za bh. novinsku agenciju Patria Sanja Granov, direktorica škole za strane jezike Syllabus iz Sarajeva.

Koliko dobro ili loše Bosanci i Hercegovci govore engleski jezik Granov kaže da je teško reći, jer praktično ne postoje kvalitetna istraživanja o tome. No, da naši ljudi imaju predispozicije da lakše nauče engleski jezik od govornika nekih drugih jezika, primjerice od Italijana ili Francuza, to svakako stoji.

- Nama je objektivno lakše nego mnogim drugima. Naprimjer, lakše nam je nego Italijanima, ili Francuzima, koji imaju veliki problem sa izgovorom određenih glasova u engleskom, jer u njihovim jezicima ti glasovi ne postoje. Oni se moraju dobro pomučiti da nauče izgovoriti, za početak, glas H. Francuzi nemaju ni glas Č u svom maternjem jeziku.  Pa tek problemi sa akcentom. Objektivno, nama je lakše.  Lakše nam je nego Mađarima, Turcima i Fincima takođe – da se zadržimo samo u Evropi.
Njihovi jezici opet imaju potpuno drugačiju strukturu. Zovu se aglutinativni jezici.

Pojednostavljeno, u tim jezicima se dodaci (afiksi)  „lijepe“ na osnovne riječi i tako se riječima dodaju značenja i funkcije. Vrlo im je teško naučiti jezik koji sasvim drugačije funkcioniše. Tako da nemamo baš opravdanja da kažemo kako nam je teško – objašnjava Granov, dodajući da su s druge strane Nijemci, Skandinavci i Holanđani poznati kao izvrsni govornici engleskog. Njima je, opet, lakše, jer je engleski srodan njihovim maternjim jezicima.

Syllabus škola u Sarajevu nastala je u okviru programa koji je u Soros fondacijama postojao do 2004. godine i zvao se  „Program engleski jezik“. Počelo je sa besplatnim kursevima još 1995. godine, a u februaru 1997. škola je registrovana kao domaće preduzeće. 

Od 2006. članica su međunarodne asocijacije Quality English. To je, kaže Granov, za njih važno jer su tako u kontaktu sa kolegama iz profesije i na taj način uspijevaju držati korak sa vremenom i stalno učiti nove stvari.  Osim toga, to što Asocijacija redovno kontroliše njihov rad obavezuje ih da prate i najnovije svjetske standarde.

   Da biste naučili engleski, morate biti uporni

Da biste naučili engleski jezik, jednostavno morate biti uporni i vježbati kad god imate priliku.

- Ako nemamo talenta za jezike, to ne znači da ne možemo naučiti strani jezik. Možemo. Nemojte se bojati gramatike. Većini ljudi je potrebno da nauče engleski kao što im je potrebno da nauče voziti. Da biste vozili auto, morate naučiti kako ćete koristiti kočnicu, kvačilo, mjenjač...  Morate naučiti upravljati tom složenom mašinom. Ali ne morate baš razumjeti kakav proces se odvija u motoru vašeg automobila.

Znate li da se u benzinskom motoru odvija Ottov termodinamički proces sa dvije izohore i dvije adijabate? Ma, sigurno znate koje gorivo treba nasuti, i to je to.  Potrebno je, naravno, da naučite saobraćajne propise  i kako da uključite brisače. Ali najviše ćete naučiti u praksi - zato najviše sati na obuci provedete u vožnji.

Tako je i sa jezikom. Što više praktične vježbe, to bolje govorite. Najčešća greška koju čine odrasli kada uče jezik je da žele odmah govoriti pravilno. I neće progovoriti ako ne mogu nešto reći bez greške. Pa moramo griješiti!

Treba slušati, čitati, govoriti, pisati. A ne proučavati pravila i učiti ih napamet. Vježbati, vježbati i samo vježbati. Kao sa violinom.  Prvo prazne žice, cijelim gudalom. Naravno da zvuči grozno. Ali morate  nastaviti vježbati. Griješiti. Ponavljati. Slušati. Kao što slušate muziku, slušajte i jezik. Slobodno progovorite. I nemojte odustati zato što još uvijek ne zvuči savršeno – ohrabruje Granov.

   Koja metoda učenja jezika je najbolja?

Prema riječima naše sagovornice ne postoji savršena metoda, udžbenik, ili jedinstven recept za učenje stranog jezika. Naravno, stručnost nastavnika je presudna, a profesionalni nastavnici će stalno učiti i tražiti šta je najbolje za njihove učenike.

I metoda i udžbenika ima mnogo. Neke metode su uspješnije od drugih, neki su udžbenici dobri ili nisu. Važno je znati da nešto što uspijeva sa jednim polaznikom, ne mora uspjeti sa svima. Moramo uvažavati da ne učimo svi na isti način. Nastavnik treba znati šta će izabrati, na osnovu toga šta je za njegove učenike najbolje.

Zabluda je i da se u nastavi mora slijediti samo određeni udžbenik i da moramo na času uraditi sve što je u tom udžbeniku. Da li učimo udžbenik ili učimo jezik?  Udžbenik je samo pomoćno sredstvo nastavniku. A britanski udžbenici engleskog  jezika namijenjeni su  globalnom tržištu. Dobar nastavnik razmišlja o potrebama svojih učenika, poznaje i koristi razne metode i materijale. Procjenjuje ih, prilagođava i bira ono što je najbolje za njegove polaznike.

Za kvalitetan čas najvažnija je priprema, priprema, i još jednom - priprema. Slično kao, recimo, u pozorištu.  Ono što mi vidimo na sceni rezultat je duge i temeljite pripreme.

Naravno da je važan i talenat i školovanje tokom kojeg naučite tehnike koje treba koristiti. Ali za nastavu  se nastavnik svaki put mora spremiti kao i glumac za svoju ulogu.  Ili kao sportisti.  Mi vidimo utakmicu od 90 minuta, a ne vidimo koliko pripreme i treninga je potrebno da bi se utakmica dobro odigrala.

Na nastavi naravno mnogo zavisi i od samih učenika.  A ako je čas dobro pripremljen, učenici su ti koji urade najviše posla na samom času. Nastavnik ih samo vodi do cilja. – kaže Granov, piše Patria.

 

#Intervju