Udar na državu: Hoće li 'trojka' po želji HDZ za ustavnog sudiju izabrati osobu bez dana iskustva u pravosuđu

(Patria) - U svakom demokratskom društvu, izbor sudija u ustavne sudove predstavlja pravno i političko pitanje od največeg državnog značaja. Imenovanjem, ta lica imaju pravo i obavezu da u godinama ili decenijama koje dolaze  primjenjuju i tumače pravne propise, donose odluke i presude, a što sve zajedno ostavlja duboke i trajne posljedice na pravne, političke i društvene procese kao i na sve pojedince u državi i na samu državu.

Svi ustavni sudovi u kontintentalnoj evropskoj pravnoj tradiciji sliče jedan drugom, samo je Ustavni sud Bosne i Hercegovine različit na svoj pravni i politički način. Prije svega, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je jedini sud unesen u Ustav Bosne i Hercegovine. Uz sve specifičnosti ustavnog i pravnog poretka države Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je svojom pravnom praksom izgradio sistem nepisanog ustava, a kojim se opet štiti ustavni i pravni poredak, nadležnosti, imovina i druga prava. 

S tim u vezi, sud se našao na liniji odbrane političkog suvereniteta i teritorijalnog integriteta države, postao je predmet silnih političkih napada secesionističkih i antidržavnih snaga koje pokušavaju da osvoje posljednju pravnu kotu odbrane države. Praksa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predstavlja izvor prava i jedini je tumač i komentar na oskudni dejtonski Ustav Bosne i Hercegovine

Ustavni sud dao je nemjerljiv doprinos zaštiti osnovnih ljudskih prava garantovanih Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava svim građanima Bosne i Hercegovine. Podsjećamo da je apelacija Ustavnom sudu dugo godina bila jedino pravno sredstvo kojim se moglo zaštiti pravo na suđenje u razumnom roku.

Iz navedenog možemo izvesti zaključak da Ustavni sud nije kantonalno javno preduzeće niti je ministarstvo niti kakva agencija u kojoj će se na  mandatni period od četiri godine imenovati kakav direktor ili rukovodeći službenik i koji će za te četiri godine raspolagati imovinskim, tehničkim i ljudskim potencijalnom prema slobodnom nahođenju (što je praksa svake stranke bez izuzetka). Nakon četiri godine doći će novi, a svu štetu koju je načinio, sve resurse koje je pronevjerio i loše pravne propise koje je donio za posljedicu će imati isključivo međustranačko prepucavanje, poneki spor iz radnog odnosa i usvajanje novih akata od strane novog diretkora. Što bi se reklo pojeo vuk kenjca.

Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujeće,  imaju trajne i dalekosežne posljedice  koje su kao što smo vidjeli u odluci „Ljubić“ promjenile ustavni, pravni i politički kurs države Bosne i Hercegovine, vratile „bonske ovlasti“ i dovele državu na sami rub ili granicu političke i pravne stabilnosti.

Kada sve to znamo, postavlja se pitanje kakvog to kandidata želite za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine? Moniku Mijić koja je bila državni pravobranilac, zastupnica Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava i članica VSTV BIH ili Sanelu Butigan Gorušanović sudiju Općinskog suda u Sarajevu, istaknutu pravnicu i naučnu radnicu u oblasti člana 10 „Sloboda izražavanja“  Evropske konvencija za zaštitu osnovnih ljudskih prava i članicu VSTV BIH ili Danicu Šajin, doktoricu pravnih nauka i sudiju Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, ili pak Marina Vukoju sekretara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bez dana iskustva izvan poslova sekretara?  

Sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su tumači Ustava BIH, njihova pravna praksa ima težinu nepisanog Ustava Bosne i Hercegovine. Sudije Ustavnog suda u svome radu imaju niz predmeta iz oblasti krivičnog, građanskog, privrednog, porodičnog i drugih procesnih prava.

Njihova pozicija iziskuje največi stepen sposobnostit za tumačenje i analiziranje propisa. Dakle, da li će to raditi bolje sudija Vrhovnog suda, sudija Općinskog suda ili sekretar doma?  Svaki poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije treba sebi da postavi to pitanje i svaki poslanik treba da zna da se neće moći sakriti iza radne grupe, komisije, spiska, ocjene ili političkog dogovora. Svaki od njih odlučuje pojedinačno svojom savjesti i za to će isto tako da odgovara.

Nakon što u Ustavni sud Bosne i Hercegovine imenuju Marina Vukoju, a kako su prethodno politički dogovorili predstavnici „trojke plus“ i HDZ, gube svi. Nominalno građanske stranke kao SDP koje su imale obavezu da delegitimiraju legitimno predstavljanje sada će ga podržati u njegovoj najštetnijoj formi – izbor najlošijeg kandidata za mjesto sudije Ustavnog suda BIH . Izgubit će Ustavni sud koji je u liku, djelu, intelektualnim kapacitetetima i znanju nekog od drugih kandidata mogao dobiti koristan doprinos jačanju svoje pozicije i pravne prakse. I na kraju izgubit će država.

(M. T. )