Sijamić: Šta znače najave iz Austrije da se zemlja priprema za raketne napade?

Piše: Armin Sijamić

U samo nekoliko dana, na barem tri mjesta, važna vijest su bile prijetnje iz zraka, odnosno, u konkretnom slučaju rakete i dronovi. Ukrajina je zatražila rakete dugog dometa od saveznika
sa Zapada, Dmitry Medvedev zaprijetio nuklearnim oružjem, austrijska ministrica odbrane Klaudia Tanner saopštila je da se njena zemlja priprema za raketni napad, a Iran da je odbio
napad dronovima na fabriku oružja. 

Događaji iz ukrajinskog rata svako malo upozore ostatak Evrope da bi se uništenje moglo proširiti i izvan granica te zemlje, makar kao rezultat greške, ili kao posljedica namjere da se
odbrani vlastita teritorija. Na to podsjeća niz incidenata. U martu je na Zagreb pala bespilotna letjelica, u novembru je ubijen civil u Poljskoj ostacima rakete koja najvjerovatnije bila
namjenjena za presretanje, oštećen je naftovod u Ukrajini koji opskrbljuje Mađarsku, a Moldavija je ostala bez električne energije zbog ruskog udara na ukrajinsku elektroenergetsku
infrastrukturu. Nedavno je Moldavija saopštila da je našla ostatke raketa na svom teritoriju, nakon silovitog ruskog napada na Ukrajinu.

Nedavno je bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio da naoružavanje Ukrajine modernim oružjem vodi ka nuklearnom ratu. To je rekao i bivši ruski premijer i predsjednik Medvedev, koji kaže da će Rusija braniti Krim nuklearnim oružjem. Izjave Medvedeva dolaze nakon što je Zapad odlučio Ukrajini poslati preko 300 tenkova i hiljade oklopnih vozila, a Kijev zatražio avione i rakete dugog dometa. To upućuje da se sprema ofanziva, odnosno napad na utvrđene ruske linije korištenjem oklopnih vozila. Da li će Ukrajina krenuti prema Krimu, ili negdje drugdje, nije poznato. Međutim, postaje jasno da stvari mogu krenuti po zlu, bez obzira na poduzete mjere. Austrija, neutralna država, članica Evropske unije, ove prijetnje shvata ozbiljno i poduzima korake da zemlju pripremi za raketni napad!

Rakete u blizini Austrije

U subotu su austrijski mediji prenijeli dijelove izvještaja Ministarstva odbrane te zemlje u kome stoji da se, usljed sve složenijih okolnosti, Beč priprema za raketne napade. Od koga tačno, nije navedeno, ali se citira pomenuti izvještaj u kome stoji da se u „blizini Austrije i Evrope“ nalazi veliki broj raketa i krstarećih projektila različitog kalibra. Dalje se navodi da „ne radi samo o konvencionalnom ratu, već o interakciji sa nekonvencionalnim hibridnim ratovanjem“. Tanner smatra da će Evropa odgovoriti na prijetnje i da će se brzo uspostaviti zajednički protivraketni štit, čiji će Austrija biti dio, iako nije članica NATO-a. U izjavi koju je prenio Salzburger Nachrichten ministrica ističe da je uprkos neutralnosti njene zemlje, doprinos Austrije miru u Evropi i svijetu veliki i da zato zaslužuju da budu dio rješenja.

Tanner je izrazila nadu da će Austrija imati koristi od „Nebeskog štita“ (Sky Shield), inicijative koju je pokrenula Njemačka, a koja uključuje još četrnaest zemalja. Njemačka želi zajedničku protivvazdušnu odbranu (PVO) širom kontinenta. Planom se predviđa da Njemačka zajedno sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Belgijom, Nizozemskom, Norveškom, Finskom, Estonijom, Litvanijom, Latvijom, Češkom, Slovačkom, Slovenijom, Mađarskom, Rumunijom i Bugarskom oformi kapacitete za suprostavljanje prijetnjama iz zraka. Mediji su pisali da bi taj štit bio namjenjen prijetanjama iz Rusije i eventualno Irana.

Govorilo se i o mogućem dobavljaču tog sistema i zaključilo da nije dovoljan američki „Patriot“, već da treba slične sisteme kupiti i od Izraela. Plan je naljutio Francusku i Italiju koje smatraju da imaju znanje da razviju evropske sisteme i da nema potrebe za stranim.

Pominjanje Irana u ovom slučaju nije novost. Washington je optuživao Iran da želi svojim raketama gađati evropsko tlo, odnosno američke snage. Iran ni danas nema rakete sposobne da pogode, na primjer Brisel. Bilo je jasno da je glavni cilj Rusija, odnosno ruske strateške rakete, a za tu namjenu u Deveselu, u Rumuniji, podignuta je baza, potom druga u Redzikowu (Poljska), u kojima su smještene američke trupe i gdje su raspoređeni sistemi za presretanje raketa. Stoga, nema sumnje da je Nebeski štit uperen ka Rusiji i nekonvencionalnim
prijetnjama, a izjave ministrice Tanner potvrđuju da postoji veliki sigurnosni problem.

Na šta cilja ministrica?

Prije početka rata u Ukrajini, Rusija se smatrala supersilom u PVO, a Moskva je ponosno poručivala da može da ruši sve - od malih dronova do raketa koje dolaze iz svemira. Ukrajina je u međuvremenu dobila moderne sisteme sa Zapada. Međutim, nije dovoljno. Vješti ukrajinski vojnici na početku rata „probušili“ su PVO Moskve komercijalnim dronovima. Mediji iz Ukrajine izvještavaju da kineski dronovi, tačnije kvadrokopteri iz kompanije DJI, nanose ogromnu štetu. Tako su letjelice od nekoliko stotina eura postala nerješiva enigma za Ruse, a kasnije i za Ukrajince pošto je Rusija počela raditi isto, dodajući u svoj arsenal i veće iranske dronove.

Na jeftine letjelice Ukrajinci kače eksploziv i šalju ga u rovove, ili na mjesta okupljanja protivničke vojske. Pored toga, pomoću dronova se pravi korekcija artiljerijske vatre, pa u jednom video prilogu ukrajinski vojnik kaže da njihova svaka treća granata pogađa cilj. Odbrane, za sada, uglavnom nema, jer su dronovi veoma mali i teško uočljivi radarima, za razliku od skupih vojnih. A ako ih se uoči ostaje pitanje da li na njih trošiti projektile od stotine hiljada eura. Rusija je pribjegla taktici da Ukrajinu napada u talasima, prvo sa jeftinim dronovima, zatim onim iranske proizvodnje, a na kraju šalje rakete, čime se napadnuta strana dovodi u stanje da mora odabrati koje mete treba pokušati srušiti. Učinci ovakvih napada su stravični, pa je Ukrajina saopštila da se od ovakvih napada, posebno iranskim dronovima, ne može braniti.

I u ovom slučaju pominjanje Irana znači da je manje Teheran, a više Moskva, razlog za naredne korake, baš kao u gore pomenutom slučaju. Iskustvo iz Ukrajine brine armije širom svijeta. Zahvaljući kvadrokopteru i na njemu izvršenoj modifikaciji s ciljem da nosi eksplozivni teret, došlo se do toga da se neku zemlju može sa vrlo malo sredstava uništiti na način kao da je protiv nje vođen rat. Dovoljno je da pojedinac, ili grupa, ovim sredstvima napadne fabrike, energetsku infrastrukturu, ili magacine i tako nanese ogromnu štetu.

Tome smo svjedočili u ratu u Siriji, gdje su dronove koristile sve strane. ISIL je objavljivao video materijale na kojima se vide dronovi koji iznad određene lokacije ispuštaju tromblon ili ručnu bombu. Ukrajinski rat je Evropi pokazao da komercijalni kvadrikopter može biti ogromna prijetnja, čak i armijama Moskve i Kijeva. Vijesti iz Irana sugerišu da je napad na tamošnju fabriku oružja izveden pomoću tri manja drona .

Rat u Ukrajini je tako bacio svjetlo na niz tehnološki otkrića koji ubrzavaju promjene na vojnom, političkom i društvenom planu. Pokazalo se da upotreba široko dostupne tehnologije može dovesti do ogromnih uspjeha na bojnom polju. Prije nekoliko sedmica ruski vojnik je objavio svoju fotografiju na internetu, a potom je zasut ukrajinskim raketama. Moskva je priznala propust, a Ukrajina tvrdila da je usmrtila stotine ruskih vojnika. Naime, Kijev je, koristeći svima dostupne alate na internetu, utvrdio gdje se tačno nalazi vojnik sa fotografije i otvorio vatru. Ne treba imati sumnju da će i u budućnosti upotreba široko dostupne tehnologije stvoriti nove izazove i za najjače armije.