Pentagon analizira budućnost svojih baza na Bliskom istoku

(Patria) - Pentagon provodi analizu svog vojnog razmještaja na Bliskom istoku, što je rani pokazatelj da bi rat s Iranom mogao korjenito izmijeniti američko prisustvo u regiji.

Ovu informaciju potvrdilo je osam izvora, među kojima su visoki dužnosnici i osobe upoznate s procesom, piše Washington Post, a prenosi Index.hr.

Jedno od ključnih pitanja za Ministarstvo odbrane jeste treba li povući jedinice iz Perzijskog zaljeva. Prema navodima dva izvora upoznata s analizom, tamošnje velike američke baze mjesecima su bile pod neprestanim iranskim udarima.

Šteta na tim objektima otvorila je Pentagonu jedinstvenu priliku da preispita svoju ulogu u regiji. Ministarstvo odbrane već je signaliziralo da baze možda neće obnavljati u prijašnjem obliku.

Evaluaciju vodi Pentagonov ured za politiku, a u analizi učestvuju i Zajednički štab te Centralna komanda SAD-a (CENTCOM), potvrdio je jedan visoki dužnosnik koji je, kao i ostali, zbog osjetljivosti teme želio ostati anoniman.

Ministar odbrane Pete Hegseth još nije naložio formalnu reviziju američkog položaja u regiji.

Spomenuti dužnosnik opisao je analizu kao "razumno planiranje" koje bi s vremenom trebalo pomoći administraciji da odluči hoće li se baze oštećene u ratu uopće obnavljati.

- Jednostavno ćemo o nekim stvarima morati odlučiti - izjavio je.

CENTCOM, koji upravlja vojnim operacijama na Bliskom istoku, uobičajeno ima oko 40.000 vojnika raspoređenih na gotovo 20 lokacija u luku dugom 2.400 kilometara, od Jordana do Omana.

Od početka ove godine vojska je u regiju poslala dodatne ratne brodove, lovačke avione, sisteme protivzračne odbrane i drugu deficitarnu vojnu opremu kako bi zaštitila svoje snage i izvela više od 13.000 napada na Iran.

Najveće i najvažnije stalne američke baze nalaze se u Perzijskom zaljevu. U Bahreinu je sjedište Pete flote, dok druge države, poput Kuvajta, ugošćuju kopnene i zračne snage.

Zaljevski saveznici decenijama se oslanjaju na američku vojsku. Eventualno smanjenje snaga moglo bi te države ostaviti nezaštićenima pred iranskim napadima.

Ulaganje u vlastite odbrambene kapacitete ili traženje novih partnera kako bi se nadoknadio taj manjak moglo bi potrajati godinama.

Izvori upoznati s analizom Pentagona kažu da će ovo pitanje vjerovatno zaoštriti raspravu unutar administracije.

Na jednoj su strani zagovornici vojnih intervencija, dok drugi smatraju da bi Pentagon trebao smanjiti sigurnosne obaveze i koncentrisati se na odbranu američke teritorije ili na odvraćanje moćnijih suparnika poput Kine.

U raspravama učestvuje i komandant CENTCOM-a, admiral Bradley Cooper, koji podržava razmatranje mogućeg premještanja američkih trupa iz Perzijskog zaljeva prema zapadu.

Glasnogovornik CENTCOM-a odbio je dati komentar.

Prije početka rata u februaru, CENTCOM je evakuirao mnoge baze jer je procijenjeno da su previše izložene iranskim projektilima i dronovima. Neke od tih promjena mogle bi ostati trajne i nakon završetka sukoba.

- Iran misli da smo još na starim položajima, ali nismo - rekla je osoba upoznata s promjenama u razmještaju snaga i odbila precizirati detalje kako ne bi ugrozila vojnike.

U martovskom napadu na luku Shuaiba u Kuvajtu poginulo je šest američkih vojnika, a više od 200 američkih objekata oštećeno je ili uništeno tokom sukoba, javio je Washington Post u maju.

Tokom odbrane svog osoblja, američka vojska potrošila je više od 1.000 naprednih presretača, čime su se ispraznile zalihe projektila Patriot i THAAD.

- Rat je zaista razotkrio ranjivost američkih snaga u regiji - rekao je Michael Ratney, bivši diplomata koji je služio kao ambasador u Saudijskoj Arabiji.

Ratney smatra da bi premještanje trupa i opreme dalje na zapad - u Jordan, Izrael ili na obalu Crvenog mora u Saudijskoj Arabiji - moglo smanjiti pritisak.

Ipak, napominje da veća udaljenost nije savršeno rješenje jer je Iran već pokazao da može pogoditi udaljene ciljeve. Prošlog je mjeseca u iranskom napadu na Jordan poginulo četvero američkih vojnika.

Teheranovi uzvratni udari na baze u Perzijskom zaljevu gurnuli su regiju u krizu i izazvali nezadovoljstvo ključnih američkih saveznika. Oni smatraju da se Trumpova administracija s njima nije dovoljno konsultirala prije početka rata.

Allison Minor, koja je u prvoj Trumpovoj administraciji bila direktorica za pitanja Arapskog poluotoka u Vijeću za nacionalnu sigurnost, kaže da bi zaljevske zemlje mogle zadržati dijelove sigurnosnog partnerstva, poput kupovine oružja i razmjene obavještajnih podataka, čak i ako SAD smanje broj vojnika.

- Ipak, o svemu tome treba voditi cjelovitu raspravu, a ne se baviti samo brojem ljudi na terenu - dodala je.

Pentagon javno procjenjuje da će troškovi rata do kraja septembra dosegnuti oko 37,5 milijardi dolara, ali taj iznos ne uključuje novac potreban za obnovu baza.

Jules Hurst III, finansijski kontrolor Ministarstva odbrane, izjavio je u Senatu u maju da troškovi rekonstrukcije nisu navedeni jer administracija još nije odlučila na koji način želi obnoviti uništene objekte.

U aprilu je institut American Enterprise procijenio da bi popravak ciljanih američkih baza koštao pet milijardi dolara.

Više izvora napominje da su eventualne trajne promjene još daleko i da za njih treba odobrenje s najvišeg nivoa.

Predsjednik Donald Trump u junu je potpisao preliminarni mirovni sporazum s Teheranom i objavio kraj rata. Taj je dogovor kasnije propao, a dvije strane od tada povremeno razmjenjuju udare.

Nedavni prijedlog think tanka Defense Priorities, koji se zalaže za vojnu suzdržanost, poziva na zatvaranje baza koje su u dometu iranskih raketa, poput onih u Kuvajtu.

Prijedlog također predviđa premještanje snaga iz Emirata, Jordana i Bahreina u sigurnije objekte, kao što je zračna baza Prince Sultan blizu Rijada.

S druge strane, zagovornici oštrijeg pristupa u Washingtonu pokušavaju utjecati na planiranje Pentagona i predlažu premještanje američkih trupa u Izrael.

U izvještaju proizraelske grupe JINSA iz marta poziva se na prebacivanje više vojnih resursa u izraelsku bazu Ovda.

Ove zime, uoči operacije "Epic Fury", Washington je u tu bazu poslao lovce F-22 Raptor, što je bio znak jačanja američko-izraelskih vojnih odnosa.

Ipak, unutar Trumpove administracije ne postoji saglasnost oko tog prijedloga. Postoji zabrinutost da bi veće američke prisustvo ondje moglo stvoriti kontraobavještajne rizike, s obzirom na sve veći oprez Pentagona zbog izraelske špijunaže.

Istovremeno, ured podsekretara odbrane za politiku Elbridgea Colbyja pokrenuo je javnu reviziju američke vojne prisutnosti u NATO-u.

To je uslijedilo nakon što je Trumpova administracija najavila povlačenje hiljada vojnika iz Njemačke i Poljske. Ta studija trebala bi biti gotova u decembru.