
(Patria) - U julu je u Evropskoj uniji prvi zahtjev za azil podnijelo 34.145 osoba, gotovo 40 posto manje nego godinu ranije.
Najviše zahtjeva zaprimila je Francuska, dok je Slovenija imala najveći broj tražitelja azila po broju stanovnika, podaci su Eurostata.
Broj osoba koje prvi put traže međunarodnu zaštitu u Evropskoj uniji nastavio se smanjivati i u julu ove godine, pokazuju podaci koje je Eurostat objavio u petak.
Istovremeno, razlike među državama članicama ostaju velike, a posebno se izdvaja Slovenija, koja je u odnosu na broj stanovnika zabilježila daleko najveći broj novih tražitelja azila.
Prema Eurostatovim podacima, u julu je prvi zahtjev za međunarodnu zaštitu podnijelo 34.145 državljana zemalja izvan EU.
To je 39 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, kada ih je bilo 55.680. U odnosu na juni ove godine broj zahtjeva smanjen je za osam posto.
Osim prvih zahtjeva, evidentirano je i 5.780 ponovnih podnositelja zahtjeva, odnosno osoba koje su već ranije tražile međunarodnu zaštitu. Njihov broj smanjen je za 52 posto na godišnjem nivou.
Posebno su izražene razlike kada se broj novih tražitelja azila uporedi s brojem stanovnika pojedine države.
Na nivou EU u julu je zabilježeno 7,6 novih tražitelja azila na 100.000 stanovnika, dok je Slovenija imala čak 114,7, odnosno približno 15 puta više od evropskog prosjeka.
Na drugom mjestu bila je Grčka sa 35,8 zahtjeva na 100.000 stanovnika, a slijedi Luksemburg sa 16,6.
U apsolutnim brojkama najveći broj zahtjeva zaprimila je Francuska, njih 9.000, a slijede Italija s 5.140, Grčka s 3.715, Španija s 3.590 i Njemačka s 3.075 zahtjeva.
Tih pet država zajedno je zaprimilo 72 posto svih prvih zahtjeva za međunarodnu zaštitu podnesenih u EU tokom jula.
Najbrojniju grupu tražitelja azila činili su državljani Afganistana, kojih je bilo 3.100. Slijedili su državljani Sudana s 2.605 zahtjeva, Bangladeša s 2.255 i Sirije s 1.420 zahtjeva.
Podaci pokazuju da su među najzastupljenijim državama porijekla i dalje zemlje pogođene dugotrajnim sukobima, političkom nestabilnošću i drugim okolnostima koje potiču stanovništvo na odlazak.
Posebnu grupu čine maloljetnici bez pratnje roditelja ili drugih odgovornih odraslih osoba. Tokom jula njih 1.290 prvi je put zatražilo međunarodnu zaštitu u državama EU.
Najviše ih je dolazilo iz Egipta (250), zatim Afganistana (160), Sudana (155), Somalije (145) i Eritreje (135).
Najveći broj zahtjeva maloljetnika bez pratnje zaprimila je Slovenija (265), a slijede Grčka (245), Nizozemska (210), Francuska (115) i Belgija (100).
Slovenija se tako izdvojila ne samo po ukupnom broju novih tražitelja azila u odnosu na stanovništvo, nego i po apsolutnom broju zahtjeva koje su podnijeli maloljetnici bez pratnje.
Eurostat upozorava da se od jula ove godine primjenjuje izmijenjena metodologija prikupljanja podataka, povezana s promjenama azilnih postupaka nakon početka primjene Pakta EU o migracijama i azilu u junu 2026. godine.
Prema novoj metodologiji, statistika obuhvata registrirane, dok su se raniji podaci odnosili na podnesene zahtjeve.
Najnoviji podaci potvrđuju nastavak pada broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu na nivou EU, ali i velike razlike u njihovoj raspodjeli među državama članicama.
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
Minuta
Sve →Iz drugih kategorija

Izlaznost u Srbiji dvostruko veća nego 2023. godine, CRTA zabilježila nepravilnosti na biralištima


























