Iranci oprezni ali donekle i zadovoljni rezultatima međuizbora u SAD-u: 'Amerikanci su ratu rekli ne'

(Patria) - Dok iransko vodstvo nakon pobjede Demokratske stranke na međuizborima u SAD-u ne očekuje promjenu američke politike, drugi u izbornim rezultatima vide poruku protiv rata.

Poraz Republikanske stranke neće promijeniti neprijateljski odnos Washingtona prema Iranu. To je u pisanoj poruci naglasio vrhovni vođa Islamske Republike Mojtaba Khamenei.

"Ako još ima onih koji se nadaju da će doći do promjene ponašanja ili pomaka unutar stranaka i političkih frakcija u vladajućem sistemu SAD-a, ili koji umišljaju da se američko neprijateljstvo prema iranskom narodu može otkloniti ustupcima, grdno se varaju", poručio je Khamenei.

Istovremeno je upozorio da bi iranski odgovor na eventualnu novu američku agresiju bio znatno sveobuhvatniji.

"Iran neće promijeniti svoj stav samo zato što su republikanci izgubili većinu", kaže za DW Mohammad Sadeq Javadi Hesar, novinar i član reformističke stranke Etemad-e Melli, koji živi u Iranu.

Zbog svojih kritičkih stavova već više puta završio je u zatvoru. Govoreći o ratu u Iranu ističe: "Odluka o okončanju ovog rata donosi se u SAD-u, a Iran će i dalje insistirati na svojim zahtjevima."

"Promjena režima u SAD-u"

Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf ocijenio je izborni rezultat kao znak da američki građani odbijaju rat.

"Amerikanci su rekli ne ratu. A mi podržavamo tu poruku", napisao je na platformi X Galibaf, koji je izborni rezultat pripisao kako moralnim razlozima, tako i rastućim troškovima života u SAD-u.

I Mohsen Rezaei, sekretar Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana, protumačio je izborne rezultate kao politički poraz Donalda Trumpa.

"Iranski narod je američkom predsjedniku nanio strateški poraz ne samo na bojnom polju i u Hormuškom moreuzu, već i u Washingtonu", napisao je Rezaei na platformi X.

Istovremeno je naglasio da američki građani sada moraju snositi troškove rata: "Ko se sukobi s Iranom, platit će cijenu - na bojnom polju i na vlastitom kućnom pragu".

"Deklarisani američki cilj rata bila je promjena režima u Iranu. Promjena režima je ostvarena, ali u Americi", ironično piše iranski informativni portal Etelaat Online, koji pripada Etelaatu, najstarijem dnevnom listu u Iranu koji i danas izlazi, a osnovan je 1926. godine.

U članku pod naslovom "Dilema između rata i sporazuma s Iranom nakon Trumpovog izbornog poraza", portal postavlja pitanje hoće li se američki predsjednik, suočen s izbornim porazom, i dalje oslanjati na vojnu silu ili će pokušati riješiti sukob ekonomskim pritiskom i diplomatskim pregovorima.

Historijska paralela: Carter i Trump

Novinska agencija MNA, koja djeluje u okviru iranske Organizacije za islamsku propagandu, u svom izvještavanju povlači historijsku paralelu između izbornog poraza američkog predsjednika Jimmyja Cartera i političke situacije Donalda Trumpa.

U tekstu se podsjeća na talačku krizu za vrijeme Carterovog predsjedničkog mandata. Iranski studenti, koji su učestvovali u revoluciji, upali su 1979. u Američku ambasadu u Teheranu i uzeli više desetina američkih državljana kao taoce.

U aprilu 1980. Carterova administracija ih je pokušala osloboditi u vojnoj operaciji. Operacija je propala. U novembru iste godine Carter je izgubio predsjedničke izbore od Ronalda Reagana.

"Neuspjeh tadašnje vojne operacije pokazao je da ni američka vojna sredstva nisu bila u stanju riješiti krizu", navodi se u tekstu.

"Nema razlike između slona i magarca"

Novinska agencija Tasnim, bliska Iranskoj revolucionarnoj gardi, u svom izvještaju naglašava stav tvrdolinijaša: između dviju velikih američkih stranaka nema suštinske razlike kada je riječ o njihovom odnosu prema Iranu.

"Nema razlike između slona i magarca", piše u jednom tekstu. Trumpov izborni poraz istovremeno se predstavlja kao još jedan dokaz njegovog poraza u ratu protiv Irana.

Odnos republikanaca i demokrata agencija opisuje i jednom perzijskom poslovicom: "Žuti pas je čagljev brat." Time se želi reći da se te dvije stranke međusobno bitno ne razlikuju i da nijedna od njih nije sklona Iranu ili drugim zemljama.

Promjene odnosa snaga

"SAD su supersila i hegemonistička sila. Zato su događanja u toj zemlji važna za cijeli svijet - od Meksika i Kanade preko Evropske unije do Kine i, naravno, Bliskog istoka", kaže za DW Hossein Alizadeh.

Stručnjak za međunarodne odnose i politički analitičar proveo je 22 godine u diplomatskoj službi Islamske Republike. U septembru 2010. podnio je ostavku na diplomatsku dužnost u znak protesta zbog događaja nakon reizbora predsjednika Mahmouda Ahmadinejada 2009. godine i nasilnog gušenja tadašnjeg protestnog pokreta. Danas živi u političkom egzilu u Finskoj.

No, Alizadeh smatra da je malo vjerovatna nova velika vojna eskalacija sa SAD-om. Iako su i demokrate protivnici Islamske Republike, "za razliku od Trumpove administracije, oni su se zalagali za diplomatski sporazum s Teheranom."

- Nuklearni sporazum iz 2015. godine stavio je iranske atomske aktivnosti pod kontrolu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) - ističe Alizadeh.

Ni demokrate niti američki saveznici nisu podržavali rat protiv Irana. Naprotiv, upozoravali su na moguće posljedice.

- Negativne posljedice rata već su postale očigledne. Kao odgovor na napade SAD-a i Izraela, Iran je uzvratio vojnim udarima i zatvorio Hormuški moreuz.

Energetska kriza koja je uslijedila imala je posljedice za cijeli svijet. Ipak, teško je predvidjeti kako će se situacija razvijati narednih dana - dodaje Alizadeh.