BiH treba strategiju pametne proizvodnje do 2035. godine: I čovjek i vještačka inteligencija

(Patria) - „Bosna i Hercegovina ne može čekati da Industrija 5.0 postane standard u Evropi da bi počela razmišljati o vlastitoj industrijskoj budućnosti“, jedna je od ključnih poruka pete Međunarodne naučne konferencije „Pametna proizvodnja na horizontu: Konceptualni pomak od Industrije 4.0 ka Industriji 5.0“, koja je danas održana u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Tokom dvodnevne konferencije, održane 1. i 2. oktobra u ANUBiH-u, stručnjaci i istraživači iz zemlje i inostranstva razgovarali su o razvoju pametnih proizvodnih sistema, umjetnoj inteligenciji, robotici, digitalnim blizancima, kibernetičkoj sigurnosti, održivoj proizvodnji i novim kompetencijama koje zahtijeva industrija budućnosti.

„Pametna proizvodnja nije samo tehnološko pitanje. Ona postaje pitanje konkurentnosti, otpornosti i dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine. Ako želimo da naša industrija bude dio evropskih proizvodnih lanaca, moramo sistemski ulagati u tehnologiju, znanje, ljude i infrastrukturu“, naglasio je akademik Isak Karabegović, jedan od učesnika i organizator konferencije.

Učesnici konferencije usvojili su 15 zaključaka i preporuka koje se odnose na razvoj pametne proizvodnje i primjenu principa Industrije 5.0 u Bosni i Hercegovini. Među ključnim preporukama posebno se izdvaja potreba da Bosna i Hercegovina pokrene aktivnosti na izradi Strategije razvoja pametne proizvodnje do 2035. godine, koja bi objedinila razvoj robotike, umjetne inteligencije, digitalne infrastrukture, obrazovanja i istraživanja te bila usklađena s razvojnim prioritetima Evropske unije. Konferencija je pokazala da prelazak sa Industrije 4.0 na Industriju 5.0 ne znači samo uvođenje još naprednijih tehnologija. U središtu Industrije 5.0 nalazi se čovjek kao kreator, upravljač i partner inteligentnih sistema.

„Industrija 5.0 vraća čovjeka u centar proizvodnog sistema. Vještačka inteligencija može upravljati kvalitetom, proizvodnim procesima i lancima snabdijevanja, ali čovjek ostaje taj koji donosi konačnu odluku. Zato budućnost pametne proizvodnje nije samo u automatizaciji, već u integraciji tehnologije, inteligencije i inovacija. Ako posmatramo budući razvoj kroz tu prizmu, do 2028. godine fokus treba biti na daljem razvoju proizvodnje u kojoj je čovjek u centru, do 2031. na kognitivnoj i kolaborativnoj proizvodnji robota i čovjeka, dok bi period od 2032. do 2035. trebalo obilježiti razvoj autonomne i ekološki održive proizvodnje. To je put od automatizacije ka proizvodnji koja je istovremeno inteligentna, održiva i usmjerena na čovjeka“, smatra prof. dr. Vidosav D. Majstorović, Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet Tehnološki razvoj, zaključeno je, mora istovremeno unaprijediti kvalitet i sigurnost rada, povećati produktivnost i odgovoriti na zahtjeve društvene i okolišne održivosti. Posebno mjesto u budućim proizvodnim sistemima zauzima umjetna inteligencija, koja omogućava analizu velikih količina podataka, optimizaciju procesa i donošenje odluka u realnom vremenu. Učesnici su ukazali i na sve veći značaj generativne umjetne inteligencije, velikih jezičkih modela, inteligentnih AI agenata i objašnjive umjetne inteligencije. Istovremeno, razvoj pametnih fabrika mora pratiti razvoj kibernetičke sigurnosti. Zaštita industrijskih mreža, proizvodnih podataka, komunikacijskih sistema i AI modela prepoznata je kao jedan od osnovnih preduslova pouzdane digitalne proizvodnje.

Jedna od važnih poruka konferencije odnosi se na potrebu snažnijeg povezivanja univerziteta, naučnoistraživačkih institucija, industrije i javnog sektora. Zajednički istraživački projekti, razvojni centri i laboratorije mogu ubrzati transfer znanja i novih tehnologija u industrijsku praksu, dok je za uspješnu digitalnu transformaciju neophodno kontinuirano razvijati kompetencije u oblastima umjetne inteligencije, robotike, automatizacije, analitike podataka i kibernetičke sigurnosti. Tokom konferencije više puta je istaknuta važnost uloge Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

„Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine nastoji pružiti prostor za otvoren naučni dijalog o pitanjima koja će oblikovati budućnost našeg društva. U tom smislu, zadovoljstvo nam je što smo domaćin konferencije koja povezuje nauku, tehnologiju i potrebe savremne industrije“, rekao je u uvodnom obraćanju predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, akademik Muris Čičić.

Posebna pažnja posvećena je malim i srednjim preduzećima, koja čine važan dio privredne strukture Bosne i Hercegovine, ali često nemaju dovoljno finansijskih i tehnoloških kapaciteta za digitalnu transformaciju. Učesnici konferencije preporučili su razvoj posebnih programa podrške, finansijskih podsticaja i stručne pomoći za digitalizaciju MSP sektora, jer „industrija budućnosti mora biti i održiva“. Pametna proizvodnja, zaključeno je, ne može se posmatrati odvojeno od održivosti. Racionalno korištenje resursa, energetska efikasnost, smanjenje negativnog uticaja industrije na okoliš, cirkularna ekonomija i zelene tehnologije moraju postati sastavni dio proizvodnih strategija. Istovremeno, primjena međunarodnih standarda i interoperabilnost različitih proizvodnih sistema prepoznati su kao važni preduslovi za razvoj fleksibilne i skalabilne industrije sposobne odgovoriti zahtjevima globalnog tržišta.

Peta međunarodna naučna konferencija okupila je stručnjake i istraživače s ciljem razmjene znanja i otvaranja prostora za konkretnu saradnju u oblasti pametne proizvodnje.

„Naš cilj nije samo da govorimo o budućnosti proizvodnje, nego da kroz nauku, inovacije i saradnju učestvujemo u njenom stvaranju. Zaključci ove konferencije treba da budu podsticaj za konkretne aktivnosti, od obrazovanja i istraživanja do primjene novih tehnologija u industriji“, kazao je akademik Isak Karabegović.

Zaključeno je da integracija umjetne inteligencije, robotike, digitalnih blizanaca, održivih tehnologija i ljudskog znanja otvara mogućnost za razvoj konkurentnije, otpornije i društveno odgovornije industrije u Bosni i Hercegovini.

Konferenciju je organizovalo Odjeljenje tehničkih nauka ANUBiH, u suorganizaciji s Društvom za robotiku u Bosni i Hercegovini i Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine.

Zaključci i preporuke konferencije predstavljaju osnovu za buduće aktivnosti naučnih institucija, univerziteta, privrede i donosilaca odluka usmjerene ka ubrzanju digitalne transformacije i implementaciji principa Industrije 5.0 u Bosni i Hercegovini.