Susret vjeroučitelja u Tuzli: Vještačka inteligencija mijenja obrazovanje, ali ljudski odnos ostаje nezamjenjiv

(Patria) - U Tuzli je 10. novembra održan susret vjeroučitelja, u organizaciji Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini i Rijaseta Islamske zajednice u BiH - Uprave za obrazovanje i nauku.

Susret je okupio oko 80 vjerskih službenika i službenica iz Islamske zajednice, Srpske pravoslavne crkve, Katoličke crkve i Jevrejske zajednice u BiH, a centralna tema bila je "Uticaj vještačke inteligencije na nastavu vjeronauke".

O ovoj aktuelnoj temi govorili su protojerej-stavrofor prof. dr. Vladislav Topalović, univerzitetski profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči, vlč. dr. sc. Branko Jurić, direktor Katoličkog školskog centra u Tuzli, Igor Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge i predstavnik Jevrejske zajednice BiH, te prof. dr. Nezir Halilović, profesor Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici i Bihaću.

Učesnicima su se obratili Muhamed Jusić, predsjedavajući Izvršnog odbora Međureligijskog vijeća u BiH i direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, dr. Mensur Husić, rukovodilac Službe za vjerske poslove Muftijstva tuzlanskog, protojerej Siniša Šarenac, izaslanik mitropolita zvorničko-tuzlanskog Fotija, te vlč. Marko Zubak, pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije.

Kroz predavanja i zajedničku diskusiju otvorena su pitanja mogućnosti i ograničenja vještačke inteligencije, njenih prednosti i rizika, kao i odgovorne primjene novih tehnologija u obrazovnom procesu.

Posebna pažnja posvećena je ulozi vjeroučitelja u razvijanju kritičkog mišljenja, etičke odgovornosti i sposobnosti mladih da razlikuju pouzdane informacije od dezinformacija.

Vještačka inteligencija kao izazov za razumijevanje čovjeka

Govoreći o značaju susreta i temi koja prevazilazi granice pojedinačnih vjerskih zajednica, Topalović je istakao da vještačka inteligencija predstavlja jedan od velikih izazova savremenog društva.

- Vještačka inteligencija je izazov koji prevazilazi partikularne vjerske identitete. Ona redefiniše univerzalni identitet - identitet čovjeka. Zbog toga je potrebno sagledati mogućnosti, izazove, prednosti i opasnosti vještačke inteligencije iz ugla religijskih antropologija - istakao je Topalović.

Prema njegovim riječima, važno je razumjeti da je vještačka inteligencija već postala dio naše svakodnevice i da predstavlja fenomen na koji dugoročno moramo računati. Upravo zato obrazovne i vjerske zajednice imaju odgovornost da promišljaju o njenoj primjeni i posljedicama.

Topalović je naglasio da su vjeroučitelji iz različitih zajednica kroz susret imali priliku razmijeniti iskustva o novim izazovima i mogućnostima razvoja religijske didaktike i pedagogije.

Odgoj ostaje ljudska zadaća

Direktor Katoličkog školskog centra u Tuzli Branko Jurić ocijenio je susret iznimno vrijednim, posebno zbog prilike za međusobno upoznavanje, razmjenu stručnih iskustava i izgradnju povjerenja.

- Ovakva okupljanja pružaju priliku ne samo za razmjenu stručnih iskustava nego i za međusobno upoznavanje, izgradnju povjerenja i prepoznavanje zajedničke odgovornosti koju imamo u odgoju mladih.

Upravo je međureligijski dijalog izrazito važan doprinos kulturi mira, poštovanja različitosti i suživota u našem društvu - naglasio je Jurić.

Posebno je ukazao na odgovornost vjerskih vođa, službenika i vjeroučitelja za očuvanje mira i dijaloga u Bosni i Hercegovini. Kako je istakao, njihova proaktivnost i otvorenost mogu značajno doprinijeti miru i međusobnom razumijevanju, dok pasivnost i zatvorenost mogu imati suprotan učinak.

Govoreći o temi susreta, Jurić je naglasio da vještačku inteligenciju ne treba posmatrati isključivo kao prijetnju ili tehničko sredstvo koje će zamijeniti ljudski rad, nego kao priliku da se još jasnije prepozna ono što je nezamjenjivo u obrazovanju: ljudski odnos, kritičko promišljanje, sloboda, savjest i odgovornost.

- Tehnologija može pružiti informacije, ali odgoj za mudrost, odgovornost, solidarnost i čovječnost ostaje naša ljudska zadaća - poručio je Jurić.

Učenje kao proces oblikovanja čovjeka

Igor Kožemjakin, hazan Jevrejske opštine Sarajevo, istakao je da su njegovi utisci sa susreta veoma pozitivni, prije svega zbog mogućnosti da predstavnici različitih vjerskih zajednica kroz otvoren razgovor i razmjenu iskustava zajednički promišljaju pitanja važna za obrazovanje i odgoj mladih generacija.

- Iz jevrejske perspektive, učenje nije samo sticanje informacija nego i proces oblikovanja čovjeka, razvijanja mudrosti, moralnosti i odgovornosti - naglasio je Kožemjakin.

Prema njegovim riječima, vještačka inteligencija može biti vrijedan pomoćnik u obrazovanju, ali ne smije zamijeniti nastavnika, ljudski odnos i sam proces učenja.

- Naš zadatak nije samo da mladima omogućimo pristup znanju nego da ih osposobimo da kritički razmišljaju, razlikuju istinu od neistine i odgovorno koriste znanje i tehnologiju - istakao je Kožemjakin.

Dodao je da su ovakvi susreti važni i zbog činjenice da međureligijski dijalog ne treba ostati samo na nivou susreta vjerskih predstavnika, nego se kroz obrazovanje i neposrednu saradnju mora prenositi i na mlađe generacije.

Vjeroučitelji kao generatori suživota i razumijevanja

Prof. dr. Nezir Halilović posebno je istakao značaj obnove ideje međureligijskih susreta vjeroučitelja, ocjenjujući da je riječ o plemenitoj inicijativi koja omogućava predstavnicima različitih konfesija da se međusobno upoznaju, druže, razmjenjuju iskustva i unapređuju stručna znanja o temama zajedničkim svim vjeronaukama.

- Međureligijski susreti su najbolji primjer međureligijskog dijaloga i razumijevanja koje se živi na praktičnom nivou, a ne samo deklarativno - istakao je Halilović.

Posebno je naglasio da ohrabruje činjenica da tokom dosadašnjih susreta nije bilo provokativnih istupa niti osporavanja same ideje, već, naprotiv, otvorenosti i spremnosti za zajedničko djelovanje.

Kao jednu od najvažnijih poruka susreta izdvojio je zajedničke vrijednosti koje povezuju učesnike, bez obzira na njihove vjerske i konfesionalne razlike.

- Na ovim susretima potpuno do izražaja dolazi sve ono što nam je svima zajedničko i ovi susreti su lijep primjer ljepote Bosne i Hercegovine i zajedničkog života i saradnje sviju nas u njoj. Vjeroučitelji su generatori suživota i razumijevanja, a nikako mržnje i podjela - poručio je Halilović.

Tuzla - grad susreta različitih tradicija

Pored stručnog i edukativnog dijela, susret vjeroučitelja obuhvatio je i kulturno-duhovni program, tokom kojeg su učesnici imali priliku upoznati bogato vjersko, kulturno i historijsko naslijeđe Tuzle.

Učesnici su posjetili Spomenik Suza, Turalibegovu džamiju, Kamenu menoru, Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice, Šarenu džamiju i Franjevački samostan sv. Petra i Pavla.

Posjete su bile prilika da se kroz neposredno upoznavanje s različitim vjerskim objektima i historijskim znamenitostima dodatno osnaže međusobno razumijevanje i uvažavanje.

Od Turalibegove džamije i Kamene menore, preko Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice i Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla, do Šarene džamije, svaki od ovih prostora nosi dio priče o Tuzli i njenom bogatom duhovnom i religijskom naslijeđu.

Upoznavanje drugih tradicija znači upoznavanje vrijednosti, iskustava i priča koje oblikuju zajednice kojima pripadamo. Upravo kroz ovakve susrete različitosti postaju prilika za izgradnju povjerenja, saradnje i zajedničkog djelovanja.

Susret vjeroučitelja u Tuzli još jednom je potvrdio značaj međureligijske saradnje i otvorenog dijaloga, ali i važnost zajedničkog promišljanja o izazovima savremenog obrazovanja.

U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja, vjeronauka ostaje mnogo više od prostora prenošenja informacija, ona je prostor oblikovanja ličnosti, razvijanja moralnih vrijednosti, kritičkog mišljenja i međuljudskog razumijevanja.

Jer, kako je poručeno tokom susreta, profesor u nastavi je poput sunčeve svjetlosti za biljku, njegova uloga doprinosi zdravom razvoju i odrastanju mladih ljudi.