Slovenija od 2028. vraća osmogodišnje školovanje

(Patria) - Slovenački ministar obrazovanja, nauke i mladih Borut Rončević najavio je danas sveobuhvatnu reformu školskog sistema.

Reforma uključuje ukidanje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i postepeno uvođenje preoblikovane osmogodišnje osnovne škole od školske 2028/2029. godine.

Odluka o opsežnoj reformi uslijedila je nakon objave najnovijih rezultata međunarodnog istraživanja PISA 2025, koje je pokazalo značajan pad postignuća slovenačkih 15-godišnjaka.

Rončević je stanje u obrazovnom sistemu ocijenio kao veoma loše, a trend katastrofalnim, prenijeli su slovenački mediji.

Reforma, uz povratak na osmogodišnji model, predviđa uvođenje viših kriterija pri ocjenjivanju, jačanje radne etike, rasterećenje nastavnih planova uz naglasak na razumijevanje gradiva te pružanje veće podrške darovitim učenicima.

Prema danas objavljenom istraživanju PISA 2025, prosječna postignuća učenika u Sloveniji najniža su od početka provođenja ovog ispitivanja.

U području prirodoslovne pismenosti rezultati su oko prosjeka zemalja OECD-a, dok su u matematičkoj i čitalačkoj pismenosti pali ispod prosjeka.

Poređenja radi, prije tri godine slovenački učenici zaostajali su samo u čitalačkoj pismenosti, dok su u matematici i prirodoslovlju bili iznad prosjeka OECD-a.

Detaljnija analiza pokazuje da je osnovni nivo matematičke pismenosti ostvarilo 65 posto učenika.

Znatno veći pad zabilježen je u čitalačkoj pismenosti, gdje je osnovni nivo dostiglo 64 posto učenika, naspram prosjeka OECD-a od 69 posto, dok je najviši nivo čitanja ostvarilo tek tri posto učenika.

Najbolji rezultat zadržan je u prirodoslovlju, sa 76 posto učenika na osnovnom nivou.

Kao ključni razlozi negativnog trenda navode se pretjerana upotreba digitalnih uređaja, ometanje nastave i pad koncentracije.

Čak 40 posto učenika navodi da njihovi vršnjaci na časovima ne slušaju nastavnike, 22 posto ističe da ih digitalni uređaji često ometaju u praćenju nastave, dok 48 posto učenika koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka.

Dodatni problem predstavlja hronični nedostatak nastavnog osoblja. Tek 17,5 posto učenika u Sloveniji pohađa škole u kojima direktori ne ističu manjak nastavnika kao prepreku u radu, što je znatno ispod prosjeka OECD-a od 28,8 posto.

Iz Sindikata odgoja, obrazovanja, nauke i kulture Slovenije reagovali su na objavljene podatke, upozorivši da su loši rezultati direktna posljedica višegodišnjeg zanemarivanja i nedostatka sistemskih ulaganja u obrazovni kadar.