Putin: I dalje ima šanse za mir u Ukrajini, ali ga mi moramo dogovoriti međusobno

(Patria) - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je na plenarnoj sjednici Istočnog ekonomskog foruma kako i dalje postoji mogućnost za postizanje mirovnog sporazuma o Ukrajini.

Diplomatija ima izgleda

Putin je poručio da se Rusija i Ukrajina prije svega moraju dogovoriti međusobno, dok im druge zemlje mogu samo pružiti podršku.

- Sve ostale zemlje spremne su pomoći i pružiti podršku. Ne samo Sjedinjene Države, nego i države koje su ovdje predstavljene - rekao je Putin.

Smatra da diplomatija još uvijek ima izgleda.

- Zahvalni smo svima koji pokušavaju doprinijeti rješavanju ovog pitanja. Postoje li izgledi? Po mom mišljenju, da, postoje - poručio je.

Potvrdio je da se kontakti između dvije zemlje nastavljaju, prvenstveno putem sigurnosnih službi.

- Trenutno mi je teško reći mogu li ti kontakti dovesti do mirovnog sporazuma, s obzirom na izjave koje smo nedavno čuli od najviših ukrajinskih dužnosnika.

No, ti kontakti postoje i nastavljaju se u trenutnom formatu, uglavnom preko sigurnosnih službi - izjavio je Putin.

Ističe da je za sprječavanje napada na ruske objekte potrebno ojačati sisteme protivzračne odbrane.

- Dok traje specijalna vojna operacija, postoji samo jedna opcija: jačanje sistema protivzračne odbrane - kazao je, te dodao da je ruski odgovor na ukrajinske udare bio značajan za one "koji su otvorili ovu Pandorinu kutiju".

Prema njegovim riječima, ruske su kompanije počele ulagati novac u zaštitu svojih postrojenja, što već daje rezultate. Naveo je da su ukrajinske snage preksinoć pokušale napasti tri ruske rafinerije nafte, ali su svi napadi odbijeni.

- Popravci su u toku. Ministar energetike Sergej Civiljev jučer je izvijestio da treba srediti još oko 10 posto - ukupno gledajući, popravke treba obaviti na još 10 posto objekata - objasnio je Putin.

Također je naglasio da uzvratni udari ciljaju Ukrajinu "kako bi dvaput razmislila" prije nego što ponovo napadne Rusiju.

Potvrdio je i da su ruske firme prema novom dekretu obavezne štititi kritičnu infrastrukturu i odbacio tvrdnje o planovima za nacionalizaciju.

- Država nikada nije imala namjeru ništa nacionalizirati. Zamolili smo kolege, u ovom slučaju iz sektora nafte i plina, da se pobrinu za zaštitu svojih preduzeća - govori Putin.

Dodao je da Rusija ne planira mobilizaciju jer za to ne postoji scenarij. Izvještaje o mogućoj mobilizaciji nazvao je neprijateljskim informacijskim napadom čiji je cilj utjecati na rezultate izbora za Državnu dumu.

Ustvrdio je da Rusi dobrovoljno potpisuju ugovore i učestvuju u "specijalnoj vojnoj operaciji".

- Kao što je poznato, ljudi u našoj zemlji idu dobrovoljno i potpisuju ugovore, suprotno situaciji u Ukrajini - kaže Putin.

Zapljenu civilnih brodova, udare na njih i prijetnje napadima na civilne avione ocijenio je manifestacijom državnog terorizma, što otežava mogućnost mirovnih pregovora.

Nastavak kontakta sa SAD-om

Smatra da zapadni saveznici Ukrajine postaju saučesnici u međunarodnom terorizmu jer šute o postupcima Kijeva.

- Oni koji šute, oni koji ne obraćaju pažnju na ovo - mislim prvenstveno na zapadne saveznike Ukrajine - postaju saučesnici u međunarodnom terorizmu. Kako se to drugačije može protumačiti - upitao je.

Potvrdio je i da se kontakti s američkom administracijom nastavljaju.

- U kontaktu smo s američkom administracijom i ostajemo u vezi. Nadam se da će se naša saradnja nastaviti - ističe Putin.

Dodaje da su kanali komunikacije preko sigurnosnih službi i predstavnika koje je imenovao predsjednik Donald Trump i dalje otvoreni.

Prema njegovim riječima, Moskva se zalaže za potpunu obnovu odnosa s Washingtonom, ali to, kako je rekao, ovisi i o američkoj strani.

Izrazio je mišljenje da je Trump predan konstruktivnom radu. Spomenuo je i da Rusija u SAD-u ima mnogo prijatelja, uključujući glumca Stevena Seagala, kojeg je nazvao "najboljim izaslanikom mira".

Putin ističe i da godišnja inflacija u Rusiji iznosi 6,3 posto i da je u padu. Objasnio je da je postojao rizik od naglog skoka inflacije, što je spriječeno namjernom politikom Centralne banke i vlade.

Smatra da vlada i Centralna banka zasad uspijevaju "navigirati između Scile i Haribde" u ekonomskoj politici.

Istakao je da vlasti razumiju važnost izbjegavanja usporavanja ekonomije. Budžetski deficit, rekao je, postoji, ali nije kritičan.

Održavanje visoke ključne stope Centralne banke nazvao je svjesnom odlukom radi osiguravanja makroekonomske stabilnosti.

Naveo je da je rast ruskog BDP-a u posljednje tri godine bio "znatno veći od evropskog prosjeka" i da će biti i veći.

Upozorio je da je upumpavanje novca u ekonomiju opasan smjer koji bi utjecao na inflaciju. Prema podacima koje je iznio, realne plate u Rusiji porasle su za 6,3 posto u prvom tromjesečju 2026.

Jedan od razloga za trenutno stanje jeste i završetak ciklusa velikih investicijskih projekata, zbog čega je potrebno pokrenuti novi.

Odbacio je ocjenu da je trenutna monetarna politika pretjerano restriktivna i podsjetio na niz programa podrške ekonomiji.

Stopu nataliteta opisao je kao jedan od glavnih izazova za Rusiju.

- Učinit ćemo sve da ta stopa bude viša. To je za nas izazov, jedan od najvažnijih. Svakako ćemo raditi na tome - poručio je.

Iako stopa nataliteta u Rusiji nije među najnižima u svijetu, rekao je da zemlja mora težiti boljim brojkama, uporedivši je sa stanjem u Južnoj Koreji i Japanu.

Kao jedan od razloga naveo je to što žene u Rusiji, slično kao u zapadnoj Evropi, prvo dijete u prosjeku rađaju sa 29 godina.

- A dok odgoji jedno dijete, često više nema dovoljno vremena ni energije za drugo - zaključio je ruski predsjednik.