(Ne)poznato blago s arhivskih polica: Bosna i Hercegovina čuva neprocjenjivu kulturnu baštinu

(Patria) - Bosanskohercegovački muzeji, biblioteke i arhivi čuvaju neprocjenjivo kulturno blago koje bi moglo parirati kolekcijama mnogih razvijenijih zemalja.

Uprkos teškim uslovima u kojima djeluju, uposlenici ovih institucija svakodnevno obrađuju rijetke rukopise, knjige i arhivsku građu.

Ipak, bez sistemske podrške države, promocija tog bogatog naslijeđa ostaje nedovoljna.

Na policama sarajevskih biblioteka nalaze se vrijedni rukopisi iz zaostavštine Safvet-bega Bašagića, čija je gotovo cjelokupna zbirka upisana na UNESCO-ovu listu svjetske dokumentarne baštine, a danas se čuva u Bratislavi.

Bosna i Hercegovina čuva i brojne druge izuzetno vrijedne rukopise, među kojima su Kunovski zapis iz 16. stoljeća, raritetni primjerak rukopisa Ihja ulumuddin iz 1106., kao i stotine drugih neprocjenjivih dokumenata koji su, uprkos svojoj vrijednosti, široj javnosti gotovo nepoznati.

Arhivska građa BiH predstavlja nezamjenjiv izvor za istraživače, naučnike i akademsku zajednicu. Međutim, većina vrijednih zbirki rijetko je dostupna javnosti jer kulturne institucije godinama rade u otežanim finansijskim i organizacionim uslovima.

Nedostatak stručnog kadra, ograničeni budžeti i neadekvatni uslovi rada otežavaju ne samo očuvanje, već i predstavljanje kulturnog naslijeđa građanima i međunarodnoj javnosti.

Iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUB) BiH i Zemaljskog muzeja BiH upozoravaju da je za kvalitetniju promociju i zaštitu kulturnog blaga neophodna snažnija podrška države, kako bi vrijedne zbirke bile dostupnije javnosti i bolje predstavljene u zemlji i svijetu.

Poseban problem predstavlja činjenica da se značajan dio kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine danas nalazi izvan granica zemlje, u muzejima i bibliotekama širom svijeta.

Iako je riječ o vrijednim predmetima koji su kroz historiju izneseni iz Bosne i Hercegovine, pitanje njihovog eventualnog povratka više gotovo da se i ne otvara u javnosti.

Kulturni radnici upozoravaju da je očuvanje arhivske građe jednako važno kao i njena promocija, jer ona predstavlja svjedočanstvo historije, identiteta i kulturnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine, piše BHRT.