MBS kod al-Sisija: Ulazi li i Egipat u seriju ratova koji su počeli u oktobru 2023. godine?

Patria
AutorPatria
17:00
Podijeli:
MBS kod al-Sisija: Ulazi li i Egipat u seriju ratova koji su počeli u oktobru 2023. godine?

Piše: Armin Sijamić

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, medijima i javnosti poznat i kao MBS, ne ide često u državne posjete. To ne znači da niko ne želi da ga sretne ili da se MBS plaši za svoju, ili sigurnost Kraljevine kojom upravlja.

Mladi lider, de facto šef države, poželjan je partner za razgovore. On je uglavnom domaćin važnim svjetskim liderima. Takvi sastanci pokazuju njegovu moć i utjecaj.

Pored toga što je Saudijska Arabija država u kojoj se nalaze dva sveta muslimanska mjesta i odatle je važna za muslimane širom svijeta – posebno za sunite na Bliskom istoku, ova Kraljevina je poželjan partner svim silama zbog svoje ekonomske moći i prirodnih bogatstava.

Nije samo riječ o nafti i gasu. Na primjer, u ponedjeljak je ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman rekao da su kod Medine pronađene rezerve koje se procjenjuju na 110 miliona tona rude koja sadrži visoke koncentracije rijetkih zemalja i obećavajuće koncentracije urana, a u novembru 2025. mediji su prenijeli da je Saudijska Arabija svoje rezerve rijetkih metala procijenila na stotinu milijardi dolara, što je za devedeset posto više u odnosu na 2018. godinu.

Dakle, Saudijska Arabija je važna država i MBS je kao takvu nastoji predstaviti svijetu.

Put u Kairo

MBS je i ranije bio u Egiptu, kao ministar odbrane i kao prijestolonasljednik, ali njegovo jučerašnje putovanje je iznuđeno. Princ nije došao da spasi Egipat, kojeg je više puta finansijski pomagao od dolaska predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija na vlast, već kao neko kome treba pomoć.

Ovakav razvoj situacije za Rijad došao je uslijed obnovljenih sukoba u Jemenu i munjevite vojne ofanzive Husa, koji su i fizički došli na moreuz Bab al-Mandeb i sada mogu bez ikakvih napora zaustaviti brodove koji idu prema saudijskim lukama, što je u kombinaciji sa zatvorenim Hormuškim moreuzom smrtna opasnost za saudijsku ekonomiju.

Proteklih dana Husi su napali naftovode i rafinerije u Saudijskoj Arabiji, kako kažu u odgovoru na saudijske napade na Jemen i blokadu dijelova ta države kojima upravljaju ovi pobunjenici protiv međunarodno priznate vlade koju na sve načine podržava zvanični Rijad, pa je Kraljevina na ivici da prekine izvoz nafte – žilu kucavicu države. Koliko je to važno, govori i podatak da bi ubrzo svjetsko tržište nafte ostalo bez četiri posto ponude, odnosno za dio koji je Saudijska Arabija slala u svijet preko luke Yanbu, prema kojoj su Husi proteklih dana uništili naftne instalacije.

Ovo pitanje brine i Egipat. Ako se poremeti brodski promet kroz Bab al-Mandeb, onda će to osjetiti i Sueski kanal koji je važan izvor prihoda za zvanični Kairo i važna poluga koju Egipat ima na raspolaganju. Uz to, finansijski slom Saudijske Arabije bio bi užasna vijest za Kairo. Naime, u namjeri da slome Muslimansko bratstvo dvije države, iako s različitim političkim uređenjem i zvaničnom politikom, održavaju savez koji je često pokretan saudijskim novcem.

Odatle je logično da se MBS obratio al-Sisiju za pomoć zbog događaja u Jemenu. Ranije je Saudijska Arabija, prema raznim tvrdnjama koje sve nisu zvanično potvrđene, tražila pomoć od Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Pakistana i navodno od Izraela.

Šta može uraditi Egipat?

Al-Sisi je potvrdio podršku Egipta „sigurnosti Saudijske Arabije“ na sastanku s MBS-om i pozvao na „slobodu plovidbe kroz Hormuški moreuz i moreuz Bab al-Mandeb“, javili su jučer saudijski mediji. Egipat je „potpuno odbacio i osudio“ napade ili prijetnje suverenitetu, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu Saudijske Arabije i podržao mjere koje zvanični Rijad poduzima da bi se zaštitio, kao i „napore za postizanje sveobuhvatnog i održivog političkog rješenja krize u Jemenu“.

Al-Sisi i MBS su također dali podršku zvaničnoj vladi u Sudanu, koja se bori protiv pobunjeničkih milicija i pozvali na nastavak mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za Pojas Gaze te osudili izraelsko ponašanje u istočnom dijelu Jerusalema i na Zapadnoj obali.

Iz ovih gotovo uopštenih izjava teme sastanka su poznate, ali ne i je li bilo dogovora o poduzimanju bilo kakvih daljnjih akcija, u ovom slučaju u Jemenu. Egipatska saopštenja, posebno pod predsjednikom al-Sisijem, uglavnom su koncipirana kao što više neutralna i sa željom da diplomatija daleko od očiju javnosti obavi svoj dio posla.

Saudijska Arabija treba pomoć Egipta u Jemenu, ali i u Sudanu gdje su na istoj strani. MBS bi mogao, na primjer, svoju politiku prema Sudanu delegirati zvaničnom Kairu i posvetiti se Jemenu.

Egipat je već bio u Jemenu. Koalicija koju je predvodila Saudijska Arabija godinama je ratovala protiv Husa, odnosno pokreta Ansar Allah i njegovih jemenskih saveznika, a Egipat je bio njen dio. Ni tada brojne države nisu slomile Huse. Rezultat - dodatno uništenje najsiromašnije arapske države. Broj žrtava krajem 2021. godine, prema Ujedinjenim nacijama, bio je 377 hiljada mrtvih od čega je najveći broj civila i djece koja su umirala od gladi.

Ova tragedija je gotovo prošla ispod radara mnogih svjetskih medija. Ali, ovih dana mogla bi biti nastavljena ako se rat nastavi. Husi su od tada ojačali i popravili pozicije na terenu, što se ne bi moglo reći za njihove potencijalne rivale. Protiv Husa, od početka rata u Pojasu Gaze nakon Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine, ratovale su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Izrael i njihovi saveznici i nisu ih porazili. Svaki napad na sebe Husi su predstavili kao potvrdu ispravnosti svoje politike, a raketama i dronovima nanosili su štete svim protivnicima.

Zato ne treba vjerovati da bi egipatska vojska mogla biti presudni faktor koji će pomoći MBS-u da porazi Huse. Pravo pitanje je hoće li zvanični Kairo ponovo uzeti učešće u ratu u Jemenu, na primjer, u sklopu neke koalicije, i tako postati još jedna država koja je uvučena u seriju ratova koji su počeli gotovo prije tri godine.

Egipat je do sada bio, uglavnom, posmatrač i država koja je nudila diplomatske usluge. Ako je zvanični Kairo ostao van rata u Pojasu Gaze, na svojoj granici, hoće li ostati i van rata u Jemenu?

Hoće li MBS-ove muke s pokretom Ansar Allah biti razlog da Egipat koristi vojsku, biće poznato veoma brzo. Dinamika u odgovoru Egipta na apele iz Saudijske Arabije, ako već ne bude dogovora s Iranom ili Husima, svjedočiće i o tome kako stvari stoje na terenu, posebno na onom između dva pomenuta moreuza. Ulog je doslovno budućnost Saudijske Arabije i miliona ljudi u više država.

Komentari (0)

Prijavite se za komentiranje

Prijava

Jos nema komentara. Budite prvi!

Minuta

Sve →

Iz drugih kategorija