Drugi najhladniji glavni grad na svijetu suočava se s nezapamćenim vrućinama

(Patria) - Astana, glavni grad Kazahstana i druga najhladnija prijestonica na svijetu, ovoga je ljeta zabilježila dva rekordna vala vrućine.

Stručnjaci upozoravaju da su ekstremne temperature dio šireg klimatskog trenda koji ozbiljno ugrožava zdravlje stanovništva te opskrbu vodom i hranom u cijeloj centralnoj Aziji, objavio je Euronews.

Prema podacima Nacionalne hidrometeorološke službe Kazhidromet, u Astani je 14. jula izmjereno 39,5°C, čime je srušen rekord za taj dan postavljen prije 34 godine.

Krajem juna u gradu je zabilježeno i rekordnih 36,8°C.

Ekstremne vrućine zahvatile su čitavu zemlju - na jugozapadu su temperature dosegnule 44°C, dok su na jugu i jugoistoku izmjerene iznimno visoke vrijednosti, između 45 i 48°C.

Vrućine s temperaturama od 35 do 45°C očekuju se sve do kraja jula.

Dječiji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF) upozorava da je gotovo tri četvrtine teritorije Kazahstana izloženo klimatskim rizicima koji direktno ugrožavaju zdravlje ljudi.

Istovremeno, u izvještaju Svjetske banke piše da bi se, bez odlučnijih mjera prilagodbe, broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u gradovima Evrope i centralne Azije mogao utrostručiti do 2050. godine.

Uprkos upozorenjima, Ministarstvo zdravstva Kazahstana potvrdilo je da država još ne vodi zasebnu statistiku o smrtnosti uzrokovanoj vrućinama.

U Ministarstvu priznaju i da Kazahstan još nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja od vrućina u potpunosti usklađen s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), iako se pojedine mjere, poput javnih upozorenja i savjeta za ranjive grupe, već primjenjuju.

Regionalni direktor WHO za Evropu Hans Henri P. Kluge upozorio je da Kazahstan i Uzbekistan očekuje najveći porast smrtnosti od toplinskih valova u regiji.

- Projekcije pokazuju najnagliji rast smrtnosti čak i uz umjerene klimatske scenarije. Nažalost, bit će samo još gore. Svaka zemlja mora imati funkcionalan akcijski plan prije početka ljeta, a ne usred njega - naglasio je Kluge.

Istakao je da su zemlje koje su uvele takve planove smanjile smrtnost usljed vrućina za oko 25 posto.

Rast temperatura dio je dugoročnog trenda - Kazahstan se zagrijava brže od globalnog prosjeka, a prošla, 2025. godina, bila je najtoplija otkad postoje mjerenja u toj zemlji, s prosječnom temperaturom čak 2,98°C višom od prosjeka.

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, centralna Azija se zbog svog kontinentalnog položaja i udaljenosti od okeana zagrijava brže od obalnih područja.

Zbog toga je opasnost od šumskih požara i dalje iznimno visoka, uprkos tome što su dosadašnja požarišta uglavnom stavljena pod nadzor.

Sve veći broj iznimno toplih dana, ranije topljenje snijega i blaže zime otežavaju punjenje akumulacija i smanjuju vlažnost tla.

Analitičar klimatskih projekata u Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Saulet Sakenov ističe da su kazahstanski ledenjaci od 1950. godine izgubili između 14 i 30 posto mase.

Upozorava da će nakon privremenog rasta vodostaja uslijediti period teške nestašice vode u slivovima Sir-Darje, Ilija i drugih planinskih rijeka, što ugrožava i opskrbu energijom.

Dugotrajne vrućine i suše direktno prijete usjevima, pašnjacima i zalihama vode u zemlji koja je jedan od vodećih svjetskih izvoznika pšenice.

Stručnjaci stoga upozoravaju da pad poljoprivredne proizvodnje u Kazahstanu nije samo lokalni problem, nego ozbiljna prijetnja opskrbi hranom u čitavoj centralnoj Aziji.