VELIKI TEST ZA TRUMPA Amerikanci danas izlaze na međuizbore: Borba za Zastupnički dom i trećinu Senata

(Patria) - Amerikanci danas izlaze na kongresne izbore koji će odrediti odnos snaga u Washingtonu tokom posljednje dvije godine mandata predsjednika Donalda Trumpa.

Više od 200 miliona građana ima pravo glasa na izborima koji dolaze nakon dvije godine obilježene visokim troškovima života, ratovima i optužbama za korupciju, prenosi Index.hr.

Šta se sve bira

Bira se svih 435 zastupnika u Zastupničkom domu američkog Kongresa, čiji mandat traje dvije godine, te 35 od ukupno 100 senatora, koji se biraju na šest godina.

Amerikanci će birati i guvernere u 36 saveznih država, članove državnih zakonodavnih tijela te odlučivati o brojnim referendumskim prijedlozima.

Izbori na sredini predsjedničkog mandata, poznati kao midterm elections, tradicionalno se smatraju provjerom podrške predsjedniku i njegovoj stranci.

Na njima predsjednikova stranka često gubi zastupnička mjesta, a promjena većine u Kongresu može znatno ograničiti njegov politički prostor.

Prema posljednjem prosjeku anketa RealClearPoliticsa, demokrate imaju prednost u istraživanjima o tome koju bi stranku birači podržali na kongresnim izborima. Taj prosjek krajem oktobra iznosio je 51,5 za demokrate i 43,1 posto za republikance.

Na izborima prije dvije godine glasalo je oko 155 miliona ljudi. Na prethodnim izborima na sredini mandata, 2022., izašlo je približno 122 miliona od više od 240 miliona registrovanih birača.

Odaziv je na takvim izborima tradicionalno manji nego na predsjedničkim.

Zanimanje za ovogodišnje izbore vidi se i u prijevremenom glasanju: do završnice kampanje glasale su desetine miliona Amerikanaca.

Svoj glas već je dao i Trump, koji tokom kampanje poziva republikanske birače da se ponašaju kao da se i sam nalazi na glasačkim listićima. Predsjednik se, međutim, ne takmiči na ovim izborima.

Što kažu ankete?

Demokrate trenutno imaju 214 zastupničkih mjesta u Zastupničkom domu, dok većinu kontrolišu republikanci. Za kontrolu doma s ukupno 435 mjesta potrebno je najmanje 218 mandata.

Ankete o općoj podršci strankama pokazuju prednost demokrata, ali ne mogu se direktno pretvoriti u broj osvojenih mandata. Ishod će ovisiti o rezultatima u pojedinačnim izbornim jedinicama, među kojima su brojne utrke s malim razlikama između kandidata.

U Senatu republikanci imaju 53 mjesta, demokrate 45, a s demokratama sarađuju i dvojica nezavisnih senatora (Bernie Sanders i Angus King).

Demokratama su za preuzimanje većine potrebna najmanje četiri dodatna mjesta, uz uslov da zadrže mandate koje trenutno kontrolišu.

Šta se desilo 2018?

Slična politička situacija obilježila je izbore na sredini Trumpovog prvog predsjedničkog mandata 2018. godine. Demokrate su tada osvojile 40 dodatnih mjesta u Zastupničkom domu i preuzele većinu, dok su republikanci zadržali kontrolu nad Senatom.

Demokratska većina u donjem domu potom je pojačala parlamentarni nadzor nad Trumpovom administracijom. Bez dogovora s demokratama republikanci više nisu mogli samostalno donositi zakone kroz oba kongresna doma.

Istovremeno, demokrate nisu mogle donositi zakone bez podrške Senata i predsjednikovog potpisa, osim u slučajevima u kojima bi Kongres imao dovoljno glasova da nadjača predsjednički veto.

Hakeem Jeffries, sadašnji vođa demokrata u Zastupničkom domu, jedan je od glavnih kandidata za predsjednika tog doma ako njegova stranka osvoji većinu. Najavio je da demokrate žele pojačati nadzor nad radom Trumpove administracije.

Među prioritetima koje je Jeffries isticao nalaze se istrage mogućih zloupotreba položaja i korupcije te zakonodavne mjere usmjerene na troškove zdravstvene zaštite, hrane, stanovanja i energije.

Promjena većine u Zastupničkom domu dala bi demokratama kontrolu nad njegovim odborima i dnevnim redom, ali ne bi značila da automatski mogu provesti sve najavljene zakonodavne prijedloge.

Trump je nakon pobjede na predsjedničkim izborima 2024. imao podršku otprilike polovine Amerikanaca. Prema prosjeku anketa RealClearPoliticsa navedenom uoči izbora, njegovu politiku sada podržava oko 38 posto ispitanika.

Tokom kampanje republikanci se suočavaju s nezadovoljstvom dijela birača zbog troškova života, cijena benzina, carinske politike i posljedica rata s Iranom.

Kritike se odnose i na Trumpovu imigracijsku politiku, posebno među dijelom latinoameričkih birača.

Trump je u kampanji nastojao mobilizovati republikanske birače, ali je lična okupljanja uglavnom održavao u državama u kojima njegova stranka ima snažnu podršku. U govorima je isticao i projekte preuređenja Bijele kuće.

Utrke za Senat

Za razliku od Zastupničkog doma, gdje je za donošenje odluka uglavnom dovoljna obična većina, u Senatu je za završetak rasprave i glasanje o mnogim zakonima u pravilu potrebno 60 glasova. Ipak, obična većina odlučuje o brojnim imenovanjima i drugim važnim pitanjima.

Među utrkama koje privlače posebnu pažnju nalaze se one u saveznim državama Ohio, Sjeverna Carolina, Maine, Texas i Alasca, gdje demokrate pokušavaju osvojiti mjesta koja kontrolišu republikanci.

Istovremeno, demokrate nastoje zadržati svoje mandate u Michiganu, New Hampshireu, Georgiji i Minnesoti. Rezultati u tim državama bit će važni za konačan odnos snaga u Senatu.

U Michiganu se za mjesto u Senatu takmiče republikanac Mike Rogers i demokrata Abdul El-Sayed. El-Sayed bi u slučaju pobjede postao prvi muslimanski senator u historiji SAD-a.

U Texasu se takmiče republikanac Ken Paxton i demokrata James Talarico. Riječ je o državi koja već oko tri decenije nije izabrala demokratskog senatora, pa je utrka privukla veliku pažnju obje stranke.

U Sjevernoj Carolini demokrata Roy Cooper takmiči se protiv republikanca Michaela Whatleyja. U Ohiou bivši demokratski senator Sherrod Brown pokušava se vratiti u Senat u utrci protiv republikanca Jona Husteda.

Georgia, Maine...

U Georgiji demokratski senator Jon Ossoff nastoji osvojiti novi mandat. U Maineu republikanka Susan Collins brani svoje mjesto, dok demokrate pokušavaju ostvariti dobitke i u nekim državama koje tradicionalno daju veću podršku republikancima, poput Iowe i Kansasa.

Stranke pritom moraju voditi računa o tome da nisu sve utrke jednako neizvjesne i da rezultat nacionalnih anketa ne određuje pojedinačne pobjednike.

Uoči glasanja ponovo su otvorena i pitanja povjerenja u američki izborni sistem. Trump je nakon predsjedničkih izbora 2020. odbijao prihvatiti poraz od Joea Bidena, a njegove neutemeljene tvrdnje o izbornoj krađi godinama su bile važan dio političkih sukoba u SAD-u.

Njegove izjave i postupci podstakli su zabrinutost kritičara oko mogućeg osporavanja rezultata ovogodišnjih izbora. No, rezultati još nisu poznati i nije moguće unaprijed utvrditi kako će administracija reagovati na njihov ishod.

Nakon kongresnih izbora očekuje se i početak intenzivnijih političkih priprema za predsjedničke izbore 2028. godine, na kojima Trump prema američkom Ustavu ne može osvojiti treći predsjednički mandat.

Osim izbora kandidata, Amerikanci će danas odlučivati o 145 referendumskih i drugih prijedloga na nivou saveznih država. Pitanja obuhvataju poreze, izborna pravila, obrazovanje, zdravstvo i druga područja javne politike.

Jedan od najzapaženijih prijedloga nalazi se na glasačkom listiću u Californiji. Riječ je o Proposition 40, kojim se predlaže jednokratni porez od pet posto na imovinu određenih milijardera.

Prema službenom prijedlogu, većina tako prikupljenog novca bila bi namijenjena zdravstvenoj zaštiti, dok bi se ostatak koristio za obrazovanje i pomoć u prehrani. O njegovom prihvatanju ili odbijanju odlučit će kalifornijski birači.