Šahinović za NAP: Krajina ne traži privilegiju već ravnopravan tretman, brza cesta, željeznica i aerodrom ključni za povezivanje s BiH i Evropom

Sve dok ne preuzmemo odgovornost da ispunimo ono što smo građanima obećali, ne možemo ni očekivati napredak. Krajina ne traži privilegiju, nego ravnopravan tretman, kao i svi dijelovi Bosne i Hercegovine.

Brza cesta, željeznička povezanost i kvalitetna aviopovezanost nisu međusobno isključivi projekti - oni zajedno određuju koliko je Unsko-sanski kanton povezan s ostatkom Bosne i Hercegovine i Evropom.

Izjavio je to u intervjuu za Novinsku agenciju Patria (NAP) Rifet Šahinović, nosilac liste BH Zelenih za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH u Izbornoj jedinici 1 na predstojećim Općim izborima.

Krajina godinama upozorava da je zapostavljena od federalne vlasti. Šta biste Vi kao federalni zastupnik prvo tražili za Unsko-sanski kanton?

Šahinović: Prvo bih tražio da se odnos prema Unsko-sanskom kantonu više ne zasniva na povremenim obećanjima, nego na jasnim projektima, rokovima i odgovornosti. Sve dok ne preuzmemo odgovornost za ono što smo obećali građanima, da to i ispunimo, ne možemo ni očekivati napredak.

Krajina ne traži privilegiju, nego ravnopravan tretman, kao svi dijelovi BiH. Kao federalni zastupnik insistirao bih da se za projekte od značaja za USK jasno utvrde nadležnosti, izvori finansiranja i rokovi realizacije.

Dakle, ključne mjere koje treba pratiti, kao i njihovo provođenje, jesu: šta je urađeno, da li kasni, koliko košta i ko je odgovoran?

Moj princip bi bio jednostavan: za svaki veliki projekt mora postojati plan, novac, rok i odgovornost.

Brza cesta kroz Krajinu, Aerodrom Bihać i Unska pruga godinama su obećavani. Koji projekt mora biti prioritet i kako ga konačno realizovati?

Šahinović: Da, nažalost, još uvijek je to tapkanje u mjestu. Ne bih birao između tih projekata, svi su prioritetno potrebni Krajini. Potrebno je napraviti ozbiljnu analizu njihovog ekonomskog i razvojnog efekta, jer brza cesta, željeznička povezanost i kvalitetna aviopovezanost nisu međusobno isključivi projekti. Oni zajedno određuju koliko je USK povezan sa ostatkom Bosne i Hercegovine i Evropom.

Svakako, i program BH Zelenih upravo povezuje razvoj sa modernim cestama, željeznicom, javnim prijevozom i ostalom infrastrukturom.

Da je bilo volje i sluha od vremena priče o ovim projektima za USK, sad bismo pričali o njihovoj korisnosti za naš kanton, a ne o tome koji je prioritet.

Zato bih tražio preciznu projektnu mapu: šta se može pokrenuti odmah, šta zahtijeva dodatnu dokumentaciju i koji nivo vlasti je za šta odgovoran.

Krajini više nije potreban još jedan rok bez odgovornosti. Prolazi vrijeme.

Mladi iz Krajine masovno odlaze. Šta Federacija BiH može konkretno uraditi da im ponudi razlog da ostanu?

Šahinović: Mladi neće ostati samo zato što im kažemo da trebaju ostati. Moramo im ponuditi uslove za normalan život. To znači kvalitetno obrazovanje, mogućnost prvog zaposlenja, razvoj domaće privrede, pristupačno stanovanje, vrtiće, javne usluge i mogućnost da pokrenu vlastiti posao.

Potrebno nam je snažnije povezivanje obrazovanja s tržištem rada, više prilika za praksu i prvo zaposlenje, kao i programi prvog stambenog pitanja za mlade i mlade porodice.

Mislim da je USK vodeći po odlasku mladih, pa i cijelih porodica, obzirom da smo na kapiji Evrope, a bijela kuga već nam je odavno zakucala.

Mladi moraju imati razlog da svoju budućnost grade ovdje, da ostanu u svojoj državi, a taj razlog se stvara konkretnim ekonomskim i društvenim politikama.

Trgovska gora je posebno osjetljivo pitanje za Krajinu. Šta bi BH Zeleni, a šta Vi lično, mogli uraditi na federalnom nivou da se spriječi odlaganje radioaktivnog otpada uz granicu BiH?

Šahinović: Trgovska gora nije pitanje koje smije biti predmet dnevne politike. To je pitanje zaštite zdravlja ljudi, okoliša i prirodnih resursa.

Na federalnom nivou potrebno je insistirati na institucionalnoj koordinaciji, korištenju svih pravnih i diplomatskih mehanizama koji su na raspolaganju Bosni i Hercegovini, ali i na tome da odluke koje mogu imati prekogranične posljedice budu zasnovane na stručnim analizama i međunarodnim standardima.

Pitanje Trgovske gore je pitanje koje se treba prioritetno rješavati na svim nivoima vlasti.

BH Zeleni u svom programu zaštitu prirodnih resursa i pravo na zdrav okoliš postavljaju kao jedan od principa svoje politike i svakako da bi i našim kanalima ovo pitanje bilo prioritet razgovora i traženja adekvatnih rješenja.

Moj stav bi bio da se interes građana Unsko-sanskog kantona, zaštita Une i sigurnost stanovništva moraju zastupati institucionalno, argumentima i kroz sve dostupne pravne mehanizme.

Trebamo biti svjesni da radioaktivni otpad s teritorije cijele Hrvatske nosi potencijalne dugoročne posljedice po okoliš i stanovništvo Bosne i Hercegovine, posebno za lokalne zajednice u Rs-u, Unsko-sanski kanton i sliv rijeke Une.

Zašto bi građani Krajine na ovim izborima trebali dati povjerenje upravo Rifetu Šahinoviću i BH Zelenima?

Šahinović: Građani bi trebali gledati šta kandidati konkretno nude, kakvu odgovornost preuzimaju i na koji način planiraju mjeriti rezultate svog rada.

Program BH Zelenih za period 2026-2030. polazi upravo od toga da politika mora imati konkretne ciljeve, rokove, nadležnosti i mjerljive pokazatelje rezultata.

Kada govorimo o USK, za mene su ključne teme povezanost sa ostatkom države, razvoj privrede, mogućnosti za mlade, zaštita okoliša i ravnopravan tretman ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Ne bih građanima obećavao ono što nije moguće realizovati. Tražio bih da se za ono što jeste moguće utvrde rokovi i da nakon toga građani mogu provjeriti šta je urađeno. To je, po meni, suština političke odgovornosti.

Ponavljam, ne tražimo privilegiju za Krajinu. Tražimo ravnopravan tretman, konkretne projekte, jasne rokove i odgovornost za rezultat.

Ukoliko dobijem povjerenje građana, od mene mogu tražiti rezultate i odgovornost.