
(Patria) - Finski predsjednik Alexander Stubb smatra da pojačana ruska hibridna kampanja protiv Evrope treba izazvati suprotnu reakciju od one koju Moskva priželjkuje - još snažniju podršku Ukrajini.
Na sigurnosnom forumu u Helsinkiju, čelnici Finske, Moldavije i Ukrajine uputili su oštra upozorenja o dugoročnoj prijetnji koju predstavlja Rusija.
- Što nas više pokušavate zastrašiti i što nam više prijetite, to ćemo na kraju snažnije podržavati Ukrajinu. Vjerujem da je to ispravan pristup - rekao je Stubb na petom godišnjem Sigurnosnom forumu u Helsinkiju.
Stubb je govorio uz moldavsku predsjednicu Maiu Sandu, a forumu se video-vezom obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Finski predsjednik naglasio je da Evropa cyber napade, sabotaže i informacijske operacije mora prestati posmatrati kao izolirane incidente.
- Moramo shvatiti da to nisu jednokratni pokušaji ruske strane, već prava kampanja. Cilj te kampanje je destabilizirati nas, psihički i na druge načine, kako bi nas prisilili da prestanemo podržavati Ukrajinu - rekao je Stubb.
Sigurnosni forum u Helsinkiju održan je od 2. do 4. oktobra pod temom "Slojevi sigurnosti".
Skup je okupio evropske donositelje odluka i stručnjake za sigurnost u kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine i rastuće zabrinutosti zbog hibridnih operacija širom Evrope.
Stubb je opisao kako je granica između rata i mira u Evropi sve nejasnija.
- Rat koji Rusija vodi u Ukrajini je kinetički, tradicionalni rat, ali ono što provodi u Evropi je hibridni rat - izjavio je.
Ta kampanja, prema Stubbu, uključuje svakodnevne cyber napade, pokušaje sabotaže i informacijski rat. Pritom je ukazao na nedavne incidente u Njemačkoj i Estoniji, gdje su vlasti sumnjive sabotaže pripisale Rusiji ili akterima povezanim s njom.
Stubb smatra da se vlade ne mogu potpuno zaštititi od takvih napada, pogotovo zato što se Moskva često oslanja na posrednike.
Rješenje je, tvrdi, u javnom imenovanju krivaca, jačanju otpornosti i uvođenju konkretnih posljedica. Neki odgovori mogu biti javni, dok bi druge trebalo uputiti privatno, diplomatskim kanalima.
Ipak, glavna poruka Moskvi mora ostati jasna: pojačani pritisak na Evropu značit će samo čvršću podršku Kijevu.
Analizirajući period nakon trenutnog sukoba, Stubb je ustvrdio da je ruska invazija već proizvela strateške posljedice koje su potpuno suprotne prvotnim ciljevima Moskve.
- Koji je bio cilj Putina i Rusije? Cilj je bio uskratiti nezavisnost Ukrajini i učiniti je ruskom. A ona je postala evropska. Cilj je bio spriječiti širenje NATO-a. Finska i Švedska nikada se ne bi pridružile da nije došlo do općeg napada - dodao je Stubb.
Finska je ušla u NATO 2023., a Švedska 2024. godine. Obje su zemlje napustile decenije vojne neutralnosti zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Stubb je ukazao i na brzi rast evropskih izdataka za odbranu: "Cilj je bio smanjiti odbrambene budžete evropskih država. A pogledajte šta se dogodilo. Krećemo se prema pet posto".
Ipak, upozorio je da ne treba potcjenjivati rusku vojnu silu nakon okončanja sukoba.
- Želim podsjetiti sve da ruska vojska nije bila sposobna za moderno ratovanje kad je ovaj rat počeo, ali sada jeste. Zato će biti i puno jači kad se pregrupiraju nakon rata. Naš odnos s Rusijom bit će posve drugačiji - naglasio je finski predsjednik.
Prema njegovim riječima, Evropa će stoga morati očuvati povoljan odnos snaga dok odlučuje o obliku budućih odnosa s Moskvom.
Stubb je rekao da će određeni dijalog s Rusijom na kraju biti nužan, posebno za Finsku, koja s istočnim susjedom dijeli granicu od 1.340 kilometara.
No, naglasio je da će bilo kakva buduća saradnja ovisiti o tome kakva će se Rusija pojaviti nakon rata, jer je povjerenje uništeno invazijom na Ukrajinu. U centru te nove ravnoteže bit će Ukrajina.
- Povrh svega, Ukrajina ima najmoderniju, najučinkovitiju i najiskusniju vojsku. To znači da će se cijela sigurnosna scena Evrope promijeniti, vjerovatno na način koji Rusija nije željela - kazao je Stubb.
Ipak, Stubb je upozorio da ne treba pretpostavljati da će Rusija iz rata izaći vojno oslabljena ili nesposobna za nove prijetnje.
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
Minuta
Sve →Iz drugih kategorija

Ne treba našoj djeci Guardian da im objasni Bosnu, treba im Džeko kao uzor i priče o onima koji ostaju!




Efendić: SBiH je bliža opozicionim strankama nego strankama Trojke na koju smo imali brojne zamjerke

Predsjednik Finske nahvalio ukrajinsku vojsku






















