Piše: Armin Sijamić
Srbija u nedjelju izlazi na vanredne parlamentarne izbore, šeste po redu za najviše zakonodavno tijelo od kada su Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) došli na vlast 2012. godine.
Izbori se gotovo poklapaju s godišnjicom pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je petnaest osoba izgubilo život. Ta tragedija 1. novembra 2024. godine pokrenula je proteste širom Srbije i vodila do artikulacije političke volje nezadovoljnih kroz Studentsku listu (SL), koja je po popularnosti, prema raznim anketama, ispred ili blizu SNS-a.
Pobuna je toliko potresla Vučićev sistem vladanja da je podnio ostavku na mjesto predsjednika Srbije, skraćujući svoj petogodišnji mandat. Tako je na njegovo mjesto došla Ana Brnabić, predsjednica Skupštine, koju je Vučić raspustio kako bi se održali vanredni parlamentarni izbori.
Prebrojavanje prije izbora
Ovo je samo dio pravnih i političkih vratolomija koje je Vučić poduzeo u namjeri da zadrži vlast i uguši pobunu mladih ljudi. Odluka da održi vanredne izbore vjerovatno je rezultat procjene da SL stoji lošije nego ranije, istovremeno pripremajući teren za svoju kampanju.
Pored već u Srbiji standardnih gušenja medija, prebijanja i zastrašivanja protivnika vlasti, kreiranja prihvatljive opozicije, dodavanja lažnih birača na biračke spiskove, korištenja javnih resursa u kampanji, desila su se i hapšenja aktivista i novinara, a neki opozicioni mediji su dobili novog vlasnika koji želi otupiti oštricu njihovog kritikovanja vlasti uz objašnjenje da se radi o racionalizaciji poslovanja i podizanju njihove popularnosti kod publike.
Novost za ove izbore je, a što je vjerovatno presedan u svijetu, glasanje u inostranstvu prema vremenskoj zoni u matici, pa će tako državljani Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama ili Australiji glasati iza ponoći po lokalnom vremenu. Kritičari ove odluke kažu da je donesena u cilju smanjenja izlaznosti građana koji bi podržali SL, jer je ove godine prijavljeno rekordnih 102 hiljade ljudi za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije.
Ovakva mobilizacija nije iznenađenje. Mnogi predviđaju rekordnu izlaznost na ovim izborima, jer je Vučić podijelio društvo do neviđenih razmjera. Podjele su postale očite i na ulicama gdje su se mjesecima sukobljavale pristalice vlasti i pobunjenih studenata, što se kasnije prenijelo i na kulturne i sportske događaje.
Studenti protiv Vučića: Nada protiv mašinerije
U takvim okolnostima izborna pobjeda za opoziciju postaje teža, ali i značajnija ako se desi. Vučić je uložio sve što je mogao u predstojeće izbore, čak i po cijenu sukoba između Srba u Srbiji i onih izvan nje. Rad na masovnom dolasku ljudi izvan Srbije da glasaju za SNS, koji ove godine na izbornoj listi ima i kadrove Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, postao je jedna od tema izbora nakon što su predstavnici studenata fizički napadnuti u Bosni i Hercegovini.
Ipak, SL vjeruje da može pobijediti, računajući da je Vučić stvorio referendumsku atmosferu „za“ ili „protiv“ njegove vlasti i da im to ide u prilog, posebno ako bude visoka izlaznost. Ta visoka izlaznost, pokazuju istraživanja, sve druge izborne liste, osim SNS-a, ostavlja ispod cenzusa od tri posto, uz izuzetak nekih listi nacionalnih manjina.
U nepoštenim izbornim uslovima, studenti se nadaju da mogu pobijediti uhodanu mašineriju, iako su poraženi na izborima u nekoliko lokalnih zajednica.
To će biti sukob pozitivnih očekivanja mladih ljudi i uhodane mašinerije koja na razne načine popravlja svoj rezultat – par procenata po osnovu izbornih manipulacija, par procenata po osnovu medijske i svake druge presije, par procenata po osnovu upotrebe javnih resursa...
Kuda ide Srbija?
I u ovim okolnostima SL vjeruje da može pobijediti, nadajući se da će visoka izlaznost birača na izbore biti presudna, jer drugih saveznika nema. Sjedinjene Američke Države, Rusija, Evropska unija i Kina podržavaju Vučića i prave se da ne vide šta se godinama dešava u Srbiji.
U Vučićevim redovima vlada panika za izborni rezultat u nedjelju, svjesni svoje i studentske (ne)popularnosti kod naroda. To možda najbolje ilustruje jedan komentar s društvenih mreža, nakon što je nedavno jedan od skupova SNS-a neslavno propao. Nepoznati autor je konstatovao da Vučić ima problema da skupi desetak hiljada ljudi na mitingu, uprkos tome što gotovo sve koji dođu plati, što ih organizovano iz drugih gradova dovodi na skupove na kome besplatno jedu i gdje ih zabavljaju muzičke zvijezde iz Srbije.
Istovremeno, studenti su šetnjama po Srbiji i raznim aktivnostima oslobađali sugrađane straha, pokazujući da neke stvari mogu biti drugačije. U prilog tome je išla i njihova taktika da svoje prave vođe kriju od javnosti i vlasti koja satanizuje svako ime koje se vezalo za SL.
Teror vladavine SNS-a, kako ga vide mnogi u Srbiji, za mnoge je postao neizdrživ i nedjeljni izbori zato bi mogli biti historijski važni za Srbiju.
Ako SNS pobijedi, Srbija je na putu daljnjeg udaljavanja od evropskih standarda, pretvarajući se u neku vrstu balkanske Bjelorusije. To bi možda dovelo do egzodusa mladih i obrazovanih ljudi iz Srbije, slično onome kada su desetine hiljada ljudi odbile da služe u osvajačkim i zločinačkim ratovima Slobodana Miloševića, a kojih se zvanični Beograd nikada nije odrekao.
Ako SL pobijedi, Srbija bi napravila korak na putu koji još uvijek nije jasan, jer mnoge politike te liste sadržane su u stavu da je prioritet da Vučić ode s vlasti, a nakon toga slijedi organizovanje političkog života u Srbiji i odluka naroda kuda treba ići njihova zemlja, nakon što se Srbija spasi autoritarizma i vladavine jednog čovjeka.
Da je sve ulog pokazuju i apeli mnogi javnih ličnosti u Srbiji, nekih političara i novinara, da se u nedjelju poslije zatvaranja biračkih mjesta mora „braniti izborna volja“, odnosno da se mora desiti mobilizacija kako bi se utvrdili tačni rezultati. Neki, samo desetak dana pred izbore, tvrde da je moguće da će Vučić izbore odgoditi, jer nije siguran da će SNS pobijediti.
Ali, bez obzira kako da se završi ova izborna utrka, Srbija će u ponedjeljak imati drugačije lice. Rascjep koji je Vučić godinama stvarao neće zacijeliti zatvaranjem biračkih mjesta, kao što je to slučaj u demokratskim sistemima, već će se jaz produbiti ili će se stvoriti šansa da se društvo barem malo izliječi u balkanskom političkom vrtlogu koji stvaraju strane sile i njihovi lokalni izvođači radova.
Komentari (0)
Prijavite se za komentiranje
PrijavaJos nema komentara. Budite prvi!
Minuta
Sve →Iz drugih kategorija
BH Pošta o nemilim scenama u Sarajevu: Događaj prijavljen nadležnim organima, očekujemo zvanični zapisnik
Porezna uprava FBiH bez direktora duže od dvije godine: Sporna ovlaštenja, disciplinski postupci i šutnja Vlade
