Krajem juna tematska sjednica o nacionalnom debalansu u državnim institucijama, zatražen moratorij na zapošljavanje!

(Patria) - Predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Denis Zvizdić još uvijek nije zakazao sjednicu Predstavničkog doma PS BiH po zahtjevu pet zastupnika koji su 8. maja podnijeli zahtjev za održavanje hitne sjednice sa tačkom dnevnog reda: "Razmatranje podataka o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine - uzroci i posljedice neprovođenja Ustava i zakona Bosne i Hercegovine kojima je utvrđena proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama Bosne i Hercegovine".

Zahtjev su potpisali zastupnici Jasmin Emrić, Elvisa Hodžić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Ermina Salkičević-Dizdarević.

Prema informacijama Patrije, sjednica bi trebala biti održana u posljednjoj sjednici juna iako još datum nije preciziran.

Ovi zastupnici su u obrazloženju zahtjeva naveli podatke o nacionalnoj zastupljenosti uposlenih u 71 instituciji, dok pet institucija nije dostavilo tražene podatke.

Podatke nisu dostavili BHANSA koja ima skoro 500 zaposlenih kao ni Sekretarijat Predsjedništva BiH.

Od analiziranih 74 institucija, Bošnjaci su u debalansu u 62 institucije uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima Bosne i Hercegovine. Posebno zabrinjava činjenica da je na višerangiranim pozicijama, koje su rukovodeće i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom što zamagljuje ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje.

Samo u posljednje dvije godine došlo je do značajnog debalansa na štetu Bošnjaka i kada je riječ o zapošljavanju ali i internom napredovanju u institucijama.

Što se tiče zaposlenih iz reda Ostalih, zabrinjavajuće je da broj rukovodećih državnih i policijskih službenika koji se izjašnjavaju kao Ostali nije ni blizu zakonom utvrđenog broja, kao i to da u mnogim institucijama nema niti jedan zaposleni iz reda Ostalih.

U Ministarstvu sigurnosti BiH na čijem čelu je bio Nenad Nešić do decembra 2024. kada je uhapšen, a zatim je rukovođenje preuzeo zamjenik ministra Ivica Bošnjak, od 32 osobe koje su u tom periodu zasnovale radni odnos, 28 je Srba. Slična situacija je i u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i u Ministarstvu finansija i trezora na čijem čelu su kadrovi SNSD-a. MVTEO na čijem je čelu Staša Košarac ne želi ni dostaviti nacionalnu strukturu uposlenih tvrdeći da se uposlenici ne izjašnjavaju prilikom zapošljavanja.

U Ministarstvu pravde BiH koje vodi Davor Bunoza (HDZ) skoro je izjednačen broj Hrvata i Bošnjaka.

Jedini primjer gdje je nacionalni balans ispoštovan je Centralna banka BiH u kojoj radi 50 posto Bošnjaka, 31 posto Srba, 16 posto Hrvata i 3 posto Ostalih.

U Ministarstvu prometa i komunikacija kojim rukovodi Edin Forto, od šest rukovodećih službenika, samo je jedan Bošnjak.

Od ukupno 4.081 zaposlenog u 28 institucija za čija imenovanja je nadležno Vijeće ministara BiH, Bošnjaci rukovode institucijama koje imaju 339 zaposlenih odnosno 8%. Srbi i Hrvati rukovode institucijama koje imaju 3.742 zaposlenih odnosno 92%. Budžet tih 28 institucija za 2024. godinu je iznosio 330 miliona KM. Bošnjaci rukovode sa šest institucija koje imaju budžet u iznosu od 51 milion KM, a Srbi i Hrvati rukovode sa 22 institucije koje imaju budžet u iznosu od 279 miliona KM.

U 13 državnih institucija čije je sjedište u bh. entitetu Republika srpska, od 3.045 ukupno zaposlenih samo je 1.165 osoba bošnjačke nacionalnosti. Bošnjaka je manje na 361 poziciji, dok je Srba više na 296 pozicija, a Hrvata 109, a nedostaje i određeni broj zaposlenih iz reda Ostalih.

Poseban problem su policijske agencije koje se popunjavaju po Popisu iz 1991. godine što bi trebalo promijeniti s obzirom da imamo važeći Popis iz 2013. godine. No, bez obzira na to u SIPA-i je naprimjer već godinu dana više zaposlenih Srba nego Bošnjaka. U sve tri državne policijske agencije nedostaje uposlenih iz reda Ostalih.

Zastupnici su zbog ovakve situacije zatražili uvođenje moratorija na zapošljavanje i imenovanje u institucije kako bi se utvrdilo stanje nacionalne zastupljenosti i pristupilo poštovanju Ustava BiH i zakona o proporcionalnoj zastupljenosti.

Na sjednicu će biti pozvani Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, svi ministri u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Anita Markić, direktorica Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, Robert Vidović, generalni sekretar Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Josip Merdžo, direktor Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Draško Milinović, direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH, Siniša Perković, Upravnik zavoda za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, Zoran Đerić, generalni sekretar Predsjedništva BiH, Mirko Kuprešaković, direktor Granične policije BiH, Emir Mehmedović, glavni Upravni inspektor Bosne i Hercegovine.